Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centralna banka (CBCG) preporučila je Vladi da hitno pripremi program fiskalne konsolidacije, koji treba da bude dominantno fokusiran na rashodnu stranu i razmotri mogućnost vraćanja radne nedjelje, jer bi se time, kako tvrde, mogla povećati zaposlenost i poreska osnovica.
Iz CBCG su kazali da empirijska iskustva ukazuju da su uspješni programi fiskalne konsolidacije, koji su bili dominantno bazirani na povećanju javnih prihoda, bili uspješni samo u slučaju da je postojalo nisko učešće poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) i prostor za njihovo povećanje, što nije slučaj u Crnoj Gori.
“Imajući u vidu pouke iz uspješnih primjera fiskalne konsolidacije, program treba da bude dominantno fokusiran na rashodnu stranu. Naravno, to ne znači da treba ignorisati prihodnu stranu budžeta, ali njeno poboljšanje ne treba realizovati kroz povećanje poreza, već kroz bolju naplatu i smanjenje poreskog duga iz prethodnog perioda”, navela je CBCG u ekonomskim preporukama Vladi za narednu godinu, u koje je agencija Mina-business imala uvid.
CBCG svake godine u tekućoj godini daje Vladi preporuke za narednu, u dijelu fiskalne politike, realnog sektora i statistike.
CBCG je Vladi, u dijelu preporuka u oblasti fiskalne politike, za narednu godinu preporučila da što prije uradi novu Fiskalnu strategiju, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koja će biti krovni dokument za kreiranje smjernica fiskalne politike za naredni period.
“Novim Planom mjera za sanaciju deficita i smanjenja javnog duga za naredni period poseban akcenat dati na mjere koje se odnose na smanjenje rashoda sa visokim učešćem u ukupnim troškovima i naplatu poreskog duga”, navodi se u dokumentu CBCG.
Takođe, kako su naveli, potrebno je hitno obezbijediti sredstva za isplatu emisije euroobveznica koje dospijevaju u martu naredne godine, kako njihovo neizmirenje ne bi dovelo do krize javnih finansija sa decenijskim negativnim posljedicama po Crnu Goru.
“U tom pravcu, treba ispitati mogućnosti tržišta za njihovo pokriće, s obzirom da je pitanje da li je moguća nova uspješna emisija euroobveznica zbog neizvjesnosti kako će finansijska tržišta percipirati rizičnost Crne Gore”, rekli su iz CBCG.
U CBCG smatraju i da bi trebalo razmotriti potencijalni ulazak u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ukoliko svi drugi modaliteti nalaženja sredstava ne daju rezultat, u cilju povećanja kredibiliteta, obezbjeđivanja finansijskih sredstava i ekspertskih savjeta za sprovođenje fiskalne konsolidacije.
“Potrebno je pokrenuti inicijativu kod povjerilaca za restrukturiranje djelova javnog duga, kao mehanizama, pored refinansiranja, za obezbjeđenje njegove dugoročne održivosti u kontekstu očekivanog trajanja pandemije COVID-19, ograničenog ekonomskog rasta, smanjenja budžetskih prihoda i očekivano otežanih uslova zaduživanja na međunarodnom tržištu”, navodi se u dokumentu.
Takođe, kako su saopštili, za nastavak izgradnje preostalih dionica auto-puta treba razmotriti sve modele finansiranja bez tereta po javni dug.
“Potrebno je sprovesti restriktivnu politiku odobravanja novih garancija, a u slučaju njihovog odobravanja obezbijediti ih adekvatnim kolateralom”, rekli su iz CBCG.
Takođe, imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti, potrebno je formirati značajan iznos fiskalne rezerve, u slučaju materijalizacije pojedinih rizika koji mogu uzrokovati dodatne rashode.
U CBCG smatraju i da je potrebno razmotriti pripremu novog paketa ekonomske pomoći vodeći računa o potrebama realnog sektora, sa jedne strane i realnim mogućnostima, sa druge strane.
“Dodatno, imajući u vidu teške mjere programa fiskalne konsolidacije, treba formirati i paket socijalne podrške za one koji će biti najviše ugroženi”, kazali su iz CBCG.
Iz CBCG su naveli da će naredna biti vanredna godina sa brojnim izazovima, usljed snažnog uticaja razvoja pandemije COVID-19 i velikog broja zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih mjera donijetih sa ciljem očuvanja zdravlja i socioekonomskog statusa stanovništva i privrede.
„Opredjeljenje CBCG je da se ovog puta daju preporuke koje su ključne u kriznim uslovima pandemije, kao i mjere čiju primjenu ne treba odlagati, zbog potencijalnih dugoročnih negativnih efekata“,navodi se u dokumentu.
Crna Gora se, kako su saopštili, nalazi u grupi zemalja koje su najteže pogođene pandemijom, prije svega zbog niskog stepena diverzifikovanosti djelatnosti i visokog stepena zavisnosti od turizma kao i činjenice da se privredni rast u veoma maloj mjeri oslanja na inovativnu i kreativnu industriju.
„Svi postojeći rizici su uvećani i imaju rastući smjer. Pandemija je uticala na značajan pad BDP-a koji će u ovoj godini biti oko 17 odsto, značajan rast stope nezaposlenosti, pad aktivnosti u većini sektora, zatvaranje jednog broja preduzeća, povećane troškove i otežano funkcionisanje zdravstvenog sistema“, dodali su iz vrhovne monetarne institucije.
Kriza je najviše pogodila javne finansije koje su imale visok stepen ranjivosti iz prethodnog perioda.
Došlo je do dodatnog rasta javnog duga koji će na kraju godine biti preko 90 odsto BDP-a.
„Iz navedenih razloga, Crna Gora je ušla u krizu javnog duga, najtežu od hiperinflacije iz 1993. godine. Stoga, fiskalna politika u narednoj godini treba da bude usmjerena na odabrane prioritete saniranja posljedica pandemije, dok nastavak strateškog investiranja treba da bude isključivo kroz programe međunarodnih grantova ili kroz ugovaranje ‘mekih’ kredita od međunarodnih institucija“, saopštili su iz CBCG.
Iz CBCG su dodali da je, i pored svih preduzetih mjera, u narednom periodu realno očekivati određeni rast loših kredita, kao rezultat teškoća sa kojima se suočava realni sektor.
„Međutim, ne treba očekivati ugrožavanje finansijske stabilnosti, jer je bankarski sistem likvidan i solventan“, poručili su iz CCBG.
Kada je u pitanju naredna godina, iz CBCG su rekli da je neizvjesnost i dalje visoka, prije svega jer nije poznato koliko će pandemija dugo trajati, ali, po svemu sudeći, ona će trajati sigurno tokom prve polovine naredne godine, a vjerovatno i duže.
„Ipak, realno je očekivati da će u narednoj godini biti ostvaren rast BDP-a. Procjene ukazuju da bi se on mogao kretati u rasponu od pet do 6,9 odsto. Međutim, treba navesti da će ovaj rast, prije svega, biti rezultat niske osnovice iz ove godine i da će nivo BDP-a na kraju naredne biti i dalje značajno niži od prošlogodišnjeg nivoa“, kazali su iz CBCG.
CBCG je dala preporuke Vladi i u oblasti realnog sektora, konkretno turizma, poljoprivrede, energetike, prerađivačke industrije, informacionih tehnologija.
Kada je u pitanju turizam, iz CBCG su saopštili da je taj sektor jedan od prioritetnih u razvoju Crne Gore i jedan od ključnih generatora rasta i zaposlenosti, imajući u vidu povezanost turizma sa brojnim drugim sektorima.
“Sa druge strane, turizam je jedan od sektora koji je najteže pogođen pandemijom. S tim u vezi, potrebno je sprovesti strukturne reforme koje će omogućiti održivi, klimatski prihvatljiv turizam, ali i više otporan na eksterne šokove”, preporučili su iz CBCG.
Potrebno je, kako su naveli, orijentisati promotivnu kampanju ka promociji aktivnosti na otvorenom, posebno u slučaju nastavka pandemije COVID-19.
U CBCG smatraju da poljoprivreda predstavlja značajan, ali nedovoljno iskorišćen potencijal.
“Njenim daljim razvojem omogućio bi se rast proizvodnje, povećanje zaposlenosti, smanjenje deficita tekućeg računa platnog bilansa, ali i diverzifikacija ekonomije koja bi smanjila visok stepen ranjivosti crnogorske ekonomije”, tvrde u CBCG.
Kada je u pitanju energetika, iz CBCG su preporučili da je potrebno ograničiti izdavanje koncesija na mini-hidrocentrale, vodeći računa da se izbjegavaju koncesije kojima se nanosi potencijalna ekološka šteta, a daje mali doprinos ukupnoj proizvodnji električne energije.
U dijelu preporuka u ostalim oblastima od značaja za ostvarenje ekonomske politike, u CBCG smatraju da je potrebno obezbijediti poboljšanje pravnog okvira za rješavanje neizmirenih/ nekvalitetnih dugova van okvira nadležnosti vrhovne monetarne institucije.
“Potrebno je podsticati strane direktne investicije i posebnu pažnju posvetiti ulaganjima u proizvode veće finalne proizvodnje kako bi se ostvarile koristi od transfera znanja, konkurentnosti i promjene modela rasta”, zaključili su iz CBCG.
