Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Gradnja vjetroelektrane (VE) Gvozd, koja će se nalaziti na istoimenoj lokaciji, trebalo bi da počne tokom naredne godine i bude završena za 18 mjeseci, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi (EPCG), Ivan Mrvaljević.
“Na krnovskoj visoravni, na lokaciji buduće VE Gvozd, završeni su geološko-istraživački radovi koji će projektantu osigurati kvalitetne podloge za izradu tehničke dokumentacije. Do kraja mjeseca očekujemo završetak geološkog elaborata koji će nam dati nedostajući dio za početak izrade idejnog projekta, čime će se stvoriti tehnički uslovi za dobijanje građevinske dozvole”, rekao je Mrvaljević.
On je u intervjuu za časopis Inženjerske komore, Pogled, kazao da se po završetku izrade projekta i dobijanja građevinske dozvole, očekuje da gradnja vjetroelektrane počne tokom naredne godine, sa predviđenim rokom izgradnje od 18 mjeseci.
Nakon obilaska terena predviđene su istražne bušotine na lokacijama temelja vjetrogeneratora, transformatorske stanice (TS) Gvozd i lokaciji rekonstrukcije TS Krnovo.
Mrvaljević je podsjetio da je u septembru prošle godine EPCG sa kompanijom Ivicom Holding GmbH potpisala ugovor o zajedničkom razvoju projekta izgradnje VE Gvozd, kao i da je potpisivanju ugovora prethodilo usvajanje lokalne studije lokacije u julu 2018. godine.
Kompanija Ivicom je učestvovala u gradnji vjetroparka na Krnovu, tako da će Gvozd biti samo nastavak posla.
“Naime, počev od prostorno-planskog aspekta, a uvažavajući činjenicu da je izgradnjom VE Krnovo iskorišćen samo dio vjetropotencijala krnovske visoravni u cilju definisanja uslova za usaglašeno korišćenje raspoloživih prirodnih resursa, u funkciji valorizacije energije vjetra, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, izrađena je i uvojena u julu 2018. godine lokalna studija lokacije koja predviđa izgradnju vjetroelektrane Gvozd“, kazao je Mrvaljević.
U projekat izgradnje vjetroparka na Krnovu, EPCG će investirati 60 miliona EUR. VE Gvozd će imati ukupnu instalisanu snagu od 54,6 megavati (MW), a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 gigavat sati (GWh).
Projekat predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad 13 vjetroagregata, transformatorsku stanicu 110/33 kilovolti (kV) Gvozd na projektnoj lokaciji, rekonstrukciju transformatorskih stanica Krnovo i Nikšić, kao i izgradnju dva jednostruka dalekovoda dužine tri i 14,7 kilometara.
Iz EPCG su rekli da se unutar područja vjetroelektrane planira izgradnja internog podzemnog kablovskog razvoda naponskog nivoa 33 kV, kao i dalekovoda naponskog nivoa 33 kV, čija je svrha povezivanje pojedinih vjetroagregata sa novom trafo-stanicom 110/33 kV Gvozd.
“Za potrebe buduće vjetroelektrane, predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroagregata. Osim saobraćajne infrastrukture predviđa se izgradnja tipskih platoa dimenzionisanih u skladu sa tehnološkim potrebama montaže vjetroagregata, kao i temelja na koje će se postaviti stubovi vjetroagregata”, kazali su iz EPCG.
Kako su naveli, pregovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj o finansiranju projekta su u toku.
“Svi tenderi za nabavku glavne opreme za vjetropark, uključujući tender za nabavku samih vjetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture biće sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a”, kazali su iz Elektroprivrede.
Oni su podsjetili da su tokom 2018. godine pokrenuli novi investicioni ciklus koji predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije, koja će prvenstveno biti bazirana na upotrebi alternativih tehnologija obnovljivih izvora energije i to, prije svega, sunca i vjetra.
Njemačka kompanija Fichtner uradila je studije potencijala vjetra i procjene energetske proizvodnje i studije tržišta i poslovnog modela za VE Gvozd. Kako u studiji stoji srednja vrijednost brzine vjetra, izmjerena na visini od 84 metra, iznosi 6,52 metra u sekundi.
Zimski mjeseci su sa najvećom brzinom vjetra, dok je najniža brzina vjetra zabilježena u junu i septembru. VE Gvozd trebalo bi da snabdijeva oko 25 hiljada domaćinstava, što znači da će proizvoditi električnu energiju dovoljnu za sva domaćinstva u Nikšiću.
Na Krnovu je u novembru 2017. puštena u rad prva vjetroelektrana u Crnoj Gori, koja ima 26 vjetrogeneratora, snage 72 megavata. Projekat je vrijedan 120 miliona EUR, a gradnja vjetroelektrane počela je sredinom 2015. godine.
“U prošloj godini VE Krnovo ostvarila je proizvodnju od 96 odsto godišnje prijavljenog plana proizvodnje električne energije. U ovoj godini za prvih šest mjeseci, ovo ostvarenje iznosi 50 odsto godišnje prijavljenog plana proizvodnje električne energije. Kako je i za očekivati, prema godišnjim planovima proizvodnje, iz vjetroelektrane Krnovo se na nivou godine proizvede oko 200 GWh električne energije“, saopštili su iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), koji otkupljuje struju iz malih hidroelektrana (mHE) i Krnova.
Potrošači su za struju proizvedenu u mHE i VE Krnovo, od sredine 2014. godine, kada je počela sa radom prva mHE, pa do kraja novembra prošle godine, platili 34,3 miliona EUR subvencija.
Za struju iz 13 mHE isplaćeno je 13,4 miliona EUR subvencija, dok je iznos za subvencije za struju iz VE Krnovo iznosio 20,9 miliona. Za razliku od mHE i VE Krnovo, buduća VE Gvozd, neće biti na teret građana.
Mrvaljević je kazao da će se projekat realizovati po tržišnim principima.
“Neće biti nikakvog podsticaja i podsticajne cijene za energiju proizvedenu iz vjetroelektrane Gvozd. Svih 150 GW/h Elektroprivreda će plasirati na tržište i na taj način valorizovati ekonomske efekte same realizacije projekta”, rekao je Mrvaljević.
On je zaključio da će svi projekti koji se tiču obnovljivih izvora energije, koje trenutno realizuje EPCG i koje će realizovati u narednom periodu, takođe biti realizovani po tržišnim principima.
