Učestali rebalansi ne dovode do budžetske stabilnosti

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Učestali rebalansi ne dovode do budžetske stabilnosti i pokazatelj su slabosti države po pitanju adekvatnog odgovora na problem sive ekonomije, ocijenio je poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović.
On je danas, prvog dana objedinjene rasprave o predloženim izmjenama zakona o budžetu za ovu godinu i o akcizama, kazao da nije uobičajeno da se rebalans pojavljuje često na dnevnom redu sjednica parlamenta.
„Učestali rebalansi nikako ne dovode do toga da možemo imati budžetsku stabilnost“, kazao je Popović.
On je, komentarišući akciznu politiku u ovoj godini, naveo da je od početka godine uvoz duvana smanjen oko 50 odsto na mjesečnom nivou.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, podsjetio je da se od početka godine već drugi put razmatra rebalans budžeta.
„Da li Vlada neozbiljno pristupa planiranju budžeta ili u Crnoj Gori postoje ogromni problemi u javnim finansijama, pitanje je na koje svi tražimo odgovor“, rekao je Đukanović.
On je naveo da u prilog činjenici da Crna Gora ima probleme sa javnim finasijama ide podatak da je deficit u odnosu na osnovni budžet sada povećan 25 odsto.
„Nije to simbolično povećanje“, smatra Đukanović.
On se posebno osvrnuo na analizu prihoda, odnosno na podatak da je rebalansom porez na dohodak građana umanjen 13 miliona EUR, a da doprinosi na naknade ostaju na istom nivou.
„To nije održivo, to je nemoguće. Ovdje se radi o lobijima koji su uticali na Vladu da vodi takvu akciznu politiku kako bi pojedinci bliski vlasti ostvarili enormne profite“, poručio je Đukanović.
On je dodao da su nedostajuća sredstva rebalansom povećana sa 295 miliona EUR na 755 miliona EUR.
Đukanović je upozorio da bi mogao da slijedi slom javnih finansija.
„Bruto domaći proizvod (BDP) je 2008. godine iznosio 3,1 milijardu EUR, a javni dug 900 miliona. BDP ove godine iznosi četiri milijarde, a javni dug 2,65 milijardi. To znači da javni dug duplo brže raste od ekonomije“, objasnio je Đukanović.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, kazao je da je Crnoj Gori potreban budžetski patriotizam.
“Volio bih da mi kažete kakav je to budžetski patriotizam kada svjesno podignete akcize i oštetite budžet za nekoliko desetina miliona EUR”, rekao je Danilović.
On je upitao kakav je to budžetski patriotizam kada su opozicioni poslanici prije pola godine upozorili na mogući rast sive ekonomije, da bi nakon toga Radunović, bez izvinjenja, najavio izmjenu akcizne politike.
“Pitam vas kako je moguće da prije samo pola godine tvrdite da treba povećanje akciza, istog trenutka počinje da funkcioniše nelegalno tržište cigareta i od Vlade nemamo nikakvog komentara”, rekao je Danilović.
To, kako je kazao, znači da u Vladi nijesu željeli ili znali da definišu budžetsku politiku.
“Zbog čega bismo vam sada vjerovali? Kada znate da ćete napuniti privatne džepove, povećavate akcize, iako znate da će procvjetati sivo tržište i to činite uoči lokalnih i predsjedničkih izbora. Siguran sam da je to učinjeno namjerno”, poručio je Danilović.
Prema njegovim riječima, kada prođu izbori, onda se planira spuštanje akciza.
“Nikome u Crnoj Gori nije jasno da je to budžetski patriotizam. To je izdaja elementarnih normi koju uče ekonomski tehničari”, rekao je Danilović.
On smatra da bi bilo normalno da se podnese ostavka, s obzirom na to da je od prethodnog rebalansa prošlo samo šest mjeseci.
“Kada nije bilo te vrste odgovornosti zbog užasno loše kratkovide ocjene, makar smo zaslužili izvinjenje”, dodao je Danilović.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić, pitao je čemu služi rast ako ne građanima.
“Rast od četiri odsto, koji imamo, rezutlat je investicione klime na dug. Naš kreditni rejting u odnosu na 2010. godinu je neinvesticioni, iako živimo od stranih direktnih investicija (SDI) sve ovo vrijeme”, smatra Krivokapić.
On je pitao čemu služi rast ako ne građanima ili realnom razvoju koji će donijeti više posla, kako na birou ne bi bilo 12 hiljada visokoškolaca.
“I ovako mali, gubimo kapacitet. Čemu služi rast ako porezi rastu i direktno se uzima od građana kroz akzice i porez na dodatu vrijednost (PDV)”, pitao je Krivokapić.