Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija posvećeno je efikasnijem unapređenju programa digitalne transformacije, bolje komunikacije, prekogranične saradnje i razmjene podataka sa regionom, EU, preduzećima icivilnim sektorom u cilju zadovoljavanja potreba građana, saopštila je resorna ministarka Tamara Srzentić.
Ona je na otvaranju Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, kazala da su u tom resoru predvidjeli ambicioznu mapu puta koja ima za cilj da poboljša načine interakcije ljudi sa Vladom i obezbjedi bolji pristup uslugama, a istovremeno izgradi digitalno osnažene talente i radnu snagu i podstiče digitalnu ekonomiju.
„Naš tim čvrsto vjeruje u oslobađanje moći državnih podataka i tehnologije za podsticanje inovacija u našoj zemlji i regionu i poboljšanje kvaliteta usluga ljudima kojima služimo“, rekla je Srzentić.
Ona je navela da se Digitalni samit održava u vrijeme globalno izazovne situacije, ističući da je posebno važno da se na Zapadnom Balkanu udruže snage, povežu tačke, razmijene iskustva i naučene lekcije o implementaciji ranije odobrenih sporazuma i obaveza, kao i nove perspektive i područja za saradnju, sve u korist i kvalitet života naših građana, prenosi PR Centar.
Srzentić je, govoreći o dugoročnom ekonomskom oporavku, kazala da građani Crne Gore teže podršci i povezivanju, a da pritom njihovi podaci budu sigurni, zaštićeni i dostupni.
„Prva crnogorska Strategija digitalne transformacije i Strategija sajber bezbjednosti, koja je u potpunosti usklađena sa ciljevima evropske digitalne decenije, jedna je od glavnih prekretnica u tome kako ćemo to ostvariti“, rekla je Srzentić.
Ona je najavila da će Ministarstvo pokrenuti Montenegro Digital, mali start up unutar Vlade koji će okupiti neke od najsjajnijih digitalnih talenata sa vrhunskim državnim službenicima u nastojanju da izgrade pogodnije, pouzdanije i pristupačnije državne usluge, štedeći stanovnicima Crne Gore i vrijeme i novac.
„Ove jeseni pokrećemo Digitalnu akademiju i uspostavljamo standardni nastavni plan i program otvorenog koda koji odražava osnovne vještine, kompetencije i sposobnosti potrebne za omogućavanje istinski digitalnog javnog servisa 21. vijeka, akademske zajednice i civilnog sektora opremljenog za suočavanje sa novim izazovima“, rekla je Srzentić.
Generalna sekretarka, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu, kazala je da će se ova godina pamtiti kao godina tranformacije na Zapadnom Balkanu, navodeći da je uspješno realizovan besplatan roming za države tog područja.
Ona smatra da su napori na razvoju infrastrukture ključni.
„Sve zemlje Zapadnog Balkana napreduju, ali još zaostajemo za onim što su naše kolege ostvarile u EU. Što se tiče digitalnih vještina, dvije trećine osoba nemaju dovoljno vještina da koriste digitalni svijet, dok jedna petina koristi internet da bi se povezala“, navela je Bregu.
Ona je ocijenila da je Digitalna transformacija proces koji zahtjeva investiranje u ljude, tehnologiju, sisteme i procese kako bi poboljšali način na koji ljudi imaju interakciju sa digitalnim sistemom.
„To je proces koji zahtjeva da razmišljamo van okvira, kako bismo iskoristili sve benefite tehnoloških promjena“, rekla je Bregu.
Generalni direktor DG CONNECT u Evropskoj komisiji, Roberto Viola, ukazao je na značaj digitalnih vještina, navodeći da će za deset godina biti neophodne za posao.
„Biće potrebno da svako vlada vještinama koje se tiču digitalnog poslovanja. To je važno uključiti u obrazovne planove i nastavni sistem kako bismo se suočili sa izazovima budućnosti na uspješan način“, rekao je Viola.
On je ocijenio da bez odgovarajuće infrastrukture i povezanosti nema digitalnog društva, navodeći da je to pokazala pandemija koronavirusa.
„Zbog toga je važno da kao Evropa postignemo ciljeve do 2030. godine – da svi građani imaju pristup internetu po povoljnih tarifama, da imaju visoku brzinu i da ona bude lako dostupna na svakom mjestu“, rekao je Viola.
Državna sekretarka u njemačkom Federalnom ministarstvu za ekonomska pitanja i energetiku, Claudia Dorr-Voss, rekla je da je Digitalni samit podstakao dijalog stejkholdera i prekinuo naplatu rominga što je poboljšalo kvalitet života građana u regionu.
„Za vlade Zapadnog Balkana biće važno kanalisati pretpristupnu pomoć i održive projekte. Kako se budu realizovali procesi digitalizacije, moramo osigurati da sve grupe društva imaju priliku da budu dio ovog procesa. Ovo zahtjeva promjene u javnoj upravi“, rekla je Dorr-Voss.
Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, Hans Henri P. Kluge, kazao je da su pristupi bazirani na istraživanju podataka ključni za buduću spremnost za pandemiju, adekvatne reakcije i efiksnu primarnu zdravstvenu zaštitu.
„To je od suštinske važnosti kako bi se zdravstvo transformisalo od reaktivnog sistema koji gasi požare, kakav je sada slučaj, u sistem koji anticipira potencijalne tačke da može doći do požara i sprečava ga“, rekao je Kluge.
On je naveo da sam pristup podacima nije dovoljan, kao i da je podatke potrebno nadomjestiti novom kulturom u zdravstvenom sistemu koja prihvata nauku zasnovanu na podacima i analitici.
„Digitalna transformacija u zdravstvenom sistemu je jedan od ključnih elemenata za ubrzan proces evropskih integracija. Sada je pravi trenutak i moramo imati međusektorsku i prekograničnu saradnju kako bismo osigurali da digitalna transformacija ispuni obećanje za bezbjedne, efikasne i pravične zdravstvene usluge za život nakon covid-19“, rekao je Kluge.
Zamjenik generalnog sekretara za digitalni razvoj u Ministarstvu za ekonomska pitanja i komunikacije u Estoniji, Siim Sikkut, kazao je da transformacija podrazumijeva da se promijeni način rada, navodeći da je to suština.
„Ako želimo da imamo dobre javne usluge, moramo imati one koje najbolje funkcionišu za korisnike. To je konstatan rad. Ako želimo da imamo dobre politike, moramo da imamo dobre podatke. To znači dobar kvalitet podataka, a svi ti procesi moraju da se uspostave, zato su nam potrebne i regulative“, naveo je Sikkut.
On je ocijenio da je važno prvo uspostaviti osnov kako bi bili spremni za novije stvari i ambicioznije projekte.
„Poruka digitalne Estonije je da iako nemamo sve resurse, savršen plan, samo počnite. Čak i male stvari u pravom smjeru napraviće veliki uticaj“, rekao je Sikkut.
Digitalni samit Zapadnog Balkana održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište /Common Regional Market/ (CRM).
Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je crnogorsko Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade, dok je generalni sponzor kompanija M:tel.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
