London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla i prošle sedmice, treće zaredom, jer je američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) povećala kamatne stope čak 0,75 postotnih bodova i najavila dalje podizanje cijene novca.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,45 odsto, na 104,64 boda.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,2 odsto, pa je cijena eura skliznula na 1,05 USD, prenosi SEEbiz.
Kurs dolara ojačao je i prema japanskoj valuti, 0,4 odsto, na 134,95 jena (JPY).
Jačanje dolara zahvaljuje se povećanju kamata Feda čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.
Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, što je njihov najviši nivo od marta 2020. godine i izbijanja koronakrize.
A slijede i dalja povećanja kamata, s obzirom na to da se inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 odsto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dostići i 3,4 odsto, najviši nivo od 2008. godine.
„Naš je cilj spustiti inflaciju na dva odsto, a da tržište rada ostane snažno. Jasno je da će mnogi faktori koje mi ne kontrolišemo igrati vrlo značajnu ulogu u tome je li to moguće ili ne”, kazao je predsjednik Feda, Jerome Powell, navevši pritom rat u Ukrajini i poremećaje u nabavnim lancima u svijetu.
U četvrtak je, dan nakon Feda, kamate povećala i švajcarska centralna banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 odsto, poručivši time kako je manje brine jačanje švajcarske valute, a više visoka inflacija.
Kamate je, već petu sjednicu zaredom, u četvrtak povećala i britanska centralna banka, daljih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 odsto.
Kamate će uskoro povećati i Evropska centralna banka (ECB), s obzirom na to da je inflacija u eurozoni dostigla rekordne nivoe.
Međutim, ta je najava izazvala snažan rast prinosa na obveznice članica eurozone, a razlika između prinosa na referentne njemačke državne obveznice i na one visoko zaduženih članica eurozone na jugu Evrope, poput Italije, dostigla je najviši nivo u više od dvije godine.
Stoga je ECB u srijedu poručila da bi mogla pomoći zaduženim članicama eurozone “fleksibilnom” kupovinom dužničkih papira, a najavila je novi instrument koji bi trebalo da ublaži razlike u troškovima zaduživanja.
“Tijela ECB-a ubrzaće dovršetak nacrta novog instrumenta za suzbijanje fragmentacije”, poručili su iz banke, ne navodeći detalje.
Već je najava vanredne sjednice spustila prinos na italijanske državne obveznice na četiri odsto.
Razlika između prinosa na italijanske i referentne njemačke državne obveznice smanjila se time na 2,3 postotna boda. Razlika između prinosa na španske i njemačke državne obveznice spustila se s 1,35 na 1,22 postotna boda.
Još je više dolar prošle sedmice ojačao prema japanskom jenu, pa je njegov kurs u jednom trenutku dostigao 135,6 JPY, najviši nivo u 24 godine.
Slabost jena posljedica je poruke iz japanske centralne banke da će i dalje voditi podsticajnu monetarnu politiku zbog slabosti u privredi. Sve ostale najvažnije centralne banke u svijetu, osim kineske, ili zaoštravaju monetarnu politiku ili to najavljuju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
