Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) predložila je danas 20 mjera i aktivnosti koje, kako tvrde, mogu doprinijeti oživljavanju privrede i smanjenju negativnih efekata nadolazeće ekonomske krize.
U AMM-u smatraju da bi trebalo formirati nacionalni strateški tim za podršku i privredni oporavak, koji će permanetno raditi na osmišljavanju i unapređenju mjera podrške i oporavka, kroz uključivanje relevantnih institucija i organizacija, posebno predstavnika realnog sektora.
“Predlažemo i da se precizno prepoznaju sva ugrožena preduzeća na čije poslovanje je pandemija imala i ima uticaja i kategorišu po ugroženosti u odgovarajući broj grupa”, navodi se u predlogu mjera koje su upućene Vladi.
Predstavnici AMM-a su predložili i da se prepoznaju manje ugrožene kompanije na koje pandemija nije ili je imala manji uticaj.
U AMM-u smatraju i da je potrebno uložiti sve napore da ugrožena preduzeća počnu akvitnosti što prije, a najkasnije do kraja maja, kako bi predloženi set ekonomskih mjera mogao pomoći da se mikro i mala preduzeća, na koje je pandemija imala najviše uticaja, pokrenu i prežive.
“Pitanja koja se ne smiju odlagati su kako i kada pokrenuti taksiste, frizere, zanatlije, vježbaonice, prodavnice garderobe, bijele tehnike, hotele, restorane i kada otvoriti bioskope i pozorišta”, kazali su predstavnici AMM-a.
Iz te asocijacije su predložili da za sve ili pojedine kategorije ugroženih preduzeća reprogramiraju obaveze prema državi, bankama i manje ugroženim firmama, za još najmanje tri mjeseca, uz mogućnost dodatnog reprograma.
“Reprogram ne treba da se radi jednostrano, već u saradnji sa bankama i manje ugroženim kompanijama”, dodali su iz AMM-a.
Oni su rekli da bi pomoć trebalo davati isključivo po zahjevu ugroženih preduzeća. Ta preduzeća ugroženost treba da dokažu kroz popunjavanje propisanog upitnika, koji mora biti stručno, precizno i jasno koncipiran, kao i dostavljanjem podataka u vezi bilansa za prva tri ili četiri mjeseca ove godine, zajedno sa uporednim podacima za isti period prošle godine.
“Ugrožena preduzeća, kao što su hoteli i restorani, čije će poslovanje po prirodi djelatnosti biti ugroženo u dužem periodu, ugroženost treba da dokazuju na mjesečnom nivou, za svaki protekli mjesec pojedinačno”, dodali su iz AMM-a.
Predlog je i da se za svaku ugroženu firmu, koja dobije pomoć, vodi strogi monitoring upotrebe dobijenih, odnosno reprogramiranih sredstava.
“Svako nenamjensko korišćenje treba da bude sankcionisano kroz obustavu pomoći i pokretanje odgovarajućeg kaznenog postupka”, smatraju u AMM-u.
Jedna od mjera je i podsticanje domaće proizvodnje alkohola, zaštitnih maski, rukavica i drugih higijenskih sredstava.
“Potrebno je i hitno razraditi strategiju pospješivanja proizvodnje hrane i uraditi strategiju smanjenja uvoza i sprječavanja nepotrebnog odliva sredstava”, navodi se u saopštenju.
U AMM-u smatraju da je medije, zbog posebnog javnog interesa, potrebno tretirati u pogledu pomoći u rangu ugroženijih preduzeća, odnosno subjekata kojma je otežano obavljanje djelatnosti.
“Potrebno je obezbijediti uslove da i mediji mogu aplicirati za kredite Investiciono-razvojnog fonda (IRF)”, saopštili su iz AMM-a.
Jedna od mjera je i smanjenje poreza i doprinosa pojedinim kategorijama ugroženih preduzeća od najmanje 20 odsto, minimum šest mjeseci nakon ukidanja mjera, kako bi se stimulisalo zapošljavanje i smanjio rad na crno.
“Potrebno je održati i pospješiti sve aktivnosti koje ubrzavaju primjenu savremenih digitalnih tehnologija, pojednostavljuju poslovanje i omogućavaju smanjenje prisustva građana i zaposlenih u čekaonicama, šaltetima i redovima”, navodi se u saopšenju.
U AMM smatraju i da je potrebno realizovati beskompromisne programe nulte tolerancije za sivu ekonomiju.
