Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Povećanje cijena hljeba neminovnost je koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, kao i razumijevanje i podršku trgovaca, ocijenjeno je na prvoj sjednici Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda.
Grupacija je formirana u okviru Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG).
Za predsjednika Grupacije izabran je direktor Inpeka, Radivoje Bakić, a za zamjenika predsjednika direktor Uniprom pekare iz Nikšića, Vesko Nikolić.
Kako je saopšteno iz PKCG, privrednici su ocijenili da su dugogodišnji problemi u pekarskoj industriji nastali prvenstveno kao posljedica niske cijene osnovne vrste hljeba, koja čini oko 70 odsto ukupne proizvodnje pekarskih proizvoda.
“Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 37 centi sa porezom na dodatu vrijednost (PDV), po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala”, rekli su iz PKCG.
U maloprodajnim objektima cijena tog hljeba iznosi 50 centi.
“Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba obavlja svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati”, objasnili su iz PKCG.
Kako se navodi, u prošloj godini ovaj sektor je imao gubitak prihoda od preko 11 miliona EUR, što je posljedica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, rasta cijena sirovina i ostalih inputa potrebnih za proizvodnju, kao i uvođenja neradne nedjelje.
Samo u periodu od maja prošle do maja ove godine došlo je do povećanja cijene pšenice sa 17 na 22 dinara, što je uslovilo povećanje cijene brašna.
Ulje je poskupilo 124 odsto, šećer 57 odsto, ambalaža i folija 60 odsto, aditivi, smjese i ostale komponente vise od 40 odsto, lož ulje 35 odsto, a gorivo sa 1,03 na 1,21 EUR, što je sve zajedno uticalo na povećanje troškova.
“Neradna nedelja je takođe donijela probleme industrijskim pekarima koje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovačke objekte. U prošloj godini trgovine, pa time ni industrijske pekare nisu radile čak 65 dana, što je uticalo na ostvarene rezultata u sektoru pekarske industrije”, dodaje se u saopštenju.
Hljeb je proizvod koji se uglavnom konzumira u svježem stanju i potrošači se opredjeljuju za kupovinu svježega hljeba nedeljom u malim pekarama.
Na sjednici je ocijenjeno da je finansijska situacija u kojoj se nalaze industrijske pekare teška.
“One nemaju mogućnost redovnog izmirivanja obaveza prema dobavljačima i radnicima i prinuđeni su da potrebene sirovine i repromaterijal nabavljaju putem kompenzacija, što proizvode čini mnogo skupljim nego kada se nabavljaju direktno od proizvođača”, navodi se u saopštenju.
Na sjednici je konstatovano da se cijene hljeba formiraju slobodno od avgusta 2001. godine. Od tada svaki proizvođač samostalno definiše sopstvenu politiku cijena, koja treba da omogući pozitivno poslovanje i redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi.
I pored toga, proizvođači pekarskih proizvoda su uvijek u dilemi kada moraju povećati cijenu osnovne vrste hljeba.
Međutim, značajan porast cijena svih inputa upućuje na neohodnost povećanja cijena tog proizvoda, jer će u suprotnom doći do prestanka rada pojednih subjekata zbog neodržive cijene od 37 centi po vekni.
Na sjednici je takođe bilo riječi o izmjenama Zakona o akcizama iz jula 2017. godine, koje se odnose na pravo povraćaja dijela plaćene akcize na gasna ulja korišćena kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe.
“Naime, pekare koje koriste to gorivo su izmjenama načina obračuna povraćaja akciza dovedene u nepovoljniji položaj od drugih pekara. Stoga je potrebno ponovo pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona, u smislu da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod”, rekli su iz PKCG.
Takođe, zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon, kako bi se i u ovom slučaju omogućio povrat akcize.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
