Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rezultati istraživanja o poslovnom ambijentu, koje je sprovela Privredna komora (PKCG) među privrednicima, ukazuju na potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovnog sistema, poboljšanjem pristupa finansijskim izvorima i fiskalnim rasterećenjem.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, navela je da su to ključni koraci ka stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta.
Ona je objasnila da su određeni segmenti poslovnog ambijenta napredovali, dok su drugi ostali problematični ili podložni fluktuacijama.
“Privrednici su jasno prepoznali napore u oblastima kao što su javne nabavke i digitalizacija, dok i dalje ukazuju na sistemske slabosti u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu. Ovi nalazi predstavljaju važan signal kreatorima politika o prioritetnim reformskim pravcima i potrebi za fokusiranijim i dugoročnijim mjerama za unapređenje poslovne klime u Crnoj Gori”, rekla je Drakić povodom istraživanja o poslovnom ambijentu koje je sprovela PKCG.
Ona je istakla da struktura očekivanja za ovu godinu pokazuje pomak ka stabilizaciji ključnih poslovnih pokazatelja, ali uz zadržavanje osjetljivosti na fiskalne, regulatorne i inflatorne pritiske, čime se potvrđuje kompleksnost poslovnog ambijenta u narednom periodu.
PKCG je tokom marta i aprila među privrednicima sprovela istraživanje o poslovnom ambijentu, sa ciljem sagledavanja trenutne percepcije privrednika o uslovima poslovanja, identifikovanja najvećih izazova i očekivanja za naredni period.
U sprovedenom istraživanju privrednici su poslovni ambijent ocijenili prosječnom ocjenom 2,47, koja, iako i dalje ostaje ispod pretpandemijskog nivoa, kada je iznosila 3,05, ukazuje na određeni napredak u percepciji poslovne klime u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 2,37.
„Važno je naglasiti značajan rast očekivanja privrednika do kraja ove godine, što se ogleda kroz ocjenu 3,03 – zadovoljavajući nivo, dok se za narednu godinu očekuje dalji napredak što je reflektovano u ocjeni 3,35“, dodaje se u saopštenju.
Očekivanja privrednika do kraja ove godine ukazuju na oprezan optimizam, ali i na postojanje značajnih izazova koji bi mogli usporiti potencijalni rast.
Većina ispitanika očekuje rast prometa, poslovnih rezultata i iskorišćenosti kapaciteta, što je u skladu sa umjereno optimističnim makroekonomskim prognozama za Crnu Goru.
Pozitivna očekivanja su nešto umjerenija kod investicija i likvidnosti, dok uvoz, izvoz i zaposlenost pokazuju dominantno očekivanje zadržavanja postojećeg nivoa.
S druge strane, inflacija ostaje značajan faktor neizvjesnosti, budući da 62,1 odsto ispitanika očekuje dalji rast cijena, iako su inflatorni pritisci na globalnom nivou počeli da popuštaju. Posebno zabrinjava relativno nizak procenat onih koji očekuju rast izvoza, što ukazuje da oporavak nije ujednačen i da su sektori orijentisani na izvoz i dalje suočeni sa strukturnim izazovima poput tržišne nesigurnosti, logističkih ograničenja i niske konkurentnosti.
Privrednici su naveli i koje su to biznis barijere koje najviše utiču na njihovo poslovanje.
Potpredsjednik PKCG, Nikola Vujović naveo je koje su pet najvećih biznis barijera.
„Siva ekonomija i nelojalna konkurencija je i dalje prepoznata kao najveća biznis barijera, što ukazuje na ozbiljne probleme u primjeni propisa i nejednake uslove za poslovanje. Slijedi nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, što reflektuje jaz između potreba tržišta i ponude radne snage. Treće mjesto zauzimaju visoki fiskalni i parafiskalni nameti, koji direktno opterećuju likvidnost i konkurentnost firmi. Neadekvatna zakonska rješenja i njihova neujednačena primjena u praksi dodatno narušavaju pravnu sigurnost i otežavaju poslovanje“, kazao je Vujović.
Direktor sektora za istraživanje i analize, Miljan Šestović, predstavio je rezultate po pojedinačnim oblastima poslovnog ambijenta u posmatranom periodu.
Najveći napredak u posljednje tri godine zabilježen je u oblasti javnih nabavki.
“Ovakav trend sugeriše da su sprovedene reforme, uključujući unapređenje zakonodavnog okvira, digitalizaciju procedura, veću transparentnost u objavljivanju i praćenju postupaka, kao i jačanje institucionalnih kapaciteta nadležnih tijela, počele da daju konkretne i vidljive rezultate”, naveo je Šestović.
On je dodao da je najvišu ocjenu dobila brzina izmirenja obaveza države prema privredi, što je ujedno i najbolje ocijenjen indikator cjelokupne analize.
Oblast poreskog sistema zadržava gotovo identičnu ocjenu posljednje tri godine, što upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice, vjerovatno zbog složenih procedura, čestih izmjena propisa ili opterećenja koje nosi poreski teret.
Najviše ocjene dobile su stopa doprinosa na lični dohodak i lokalne administrativne takse, dok su privrednici izrazili nezadovoljstvo u vezi sa stopom PDV-a i visinom naknada za izvršitelje.
Slična stagnacija primjetna je i u oblasti infrastrukture, gdje ocjene ukazuju na spor napredak i kontinuiranu potrebu za strateškim ulaganjima, posebno u transportnu i energetsku infrastrukturu.
“Kvalitet internet infrastrukture zadržava poziciju najpovoljnije ocijenjenog segmenta unutar posmatrane oblasti, dok kvalitet željezničke infrastrukture ostaje na dnu ljestvice sa najnižom ocjenom”, naveo je Šestović.
Oblast tržišta rada, koja je u 2023. imala relativno visoku ocjenu, bilježi pad u prošloj, dok u ovoj godini blago raste. Ovaj obrazac reflektuje izazove u dostupnosti kvalifikovane radne snage, migracije radno sposobnog stanovništva i neusklađenost obrazovne strukture sa potrebama privrede.
Percepcija javne administracije u tekućoj godini pokazuje znake oporavka u odnosu na prethodnu, vraćajući se na nivo iz 2023. godine, što može ukazivati na intenziviranje institucionalnih aktivnosti na unapređenju efikasnosti, digitalizacije procedura i povećanja transparentnosti rada organa uprave. Iako je dio reformi još u ranoj fazi implementacije, najavljeni iskoraci u digitalnoj transformaciji i uspostavljanju efikasnijih servisa vjerovatno su doprinijeli boljoj percepciji administrativnog okvira u očima privrede.
“Vladavina prava ostaje među slabije ocijenjenim oblastima, bez značajnog napretka, što potvrđuje da problemi pravne sigurnosti i efikasnosti i dalje predstavljaju jednu od glavnih barijera za poslovanje”, rekao je Šestović.
Zakonodavni okvir predstavlja najpozitivnije percipiranu komponentu u ovoj oblasti, dok segment rješavanja stečajnih postupaka i ove godine ostaje najniže rangiran.
„Pozitivan signal dolazi iz oblasti digitalizacije i digitalne transformacije, gdje je zabilježen oporavak nakon pada u prošloj godini što može ukazivati na intenziviranje digitalnih reformi u javnom sektoru i širu upotrebu digitalnih servisa u poslovanju. Digitalni servisi finansijskog sektora i dalje bilježe najviše ocjene, dok se kvalitet digitalnih usluga organa lokalne samouprave percipira kao najslabiji segment u ovoj oblasti“, navodi se u saopštenju.
Najveće poboljšanje uočava se u percepciji kvaliteta digitalnih servisa državnih organa što može ukazivati na napredak u pouzdanosti, funkcionalnosti i korisničkom iskustvu.
Oblast pristupa izvorima finansiranja, koja je u kontinuitetu najniže ocijenjena, pokazuje određeni napredak. Ipak, i pored ovog rasta, niska prosječna ocjena sugeriše da je dostupnost povoljnih finansijskih instrumenata i dalje ozbiljan izazov.
„U gotovo svim aspektima koji se odnose na izvore finansiranja zabilježen je rast prosječnih ocjena u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na blago poboljšanje percepcije o dostupnosti i uslovima finansiranja“, zaključuje se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
