Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Regionalna povezanost i investicije su neophodne kako bi se osigurala energetska bezbjednost, ocijenjeno je na Balkanskom integracionom forumu (BIF), koji je počeo u Podgorici.
Aleksandar Kovačević sa Oksford instituta za energetske studije upozorio je na probleme koji postoje u elektroenergetskom sistemu regiona i Crne Gore.
On je u četvrtak veče na panelu o ekonomskom razvoju, energiji i povezanosti kao stubovima saradnje, a sa ciljem da se donesu preporuke za lakše pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU) upozorio da na Balkanu nema dovoljno energije koja bi mogla da podrži ekonomski razvoj i dolazak velikih industrijskih kompanija.
Kovačević je istakao da EU sada nema pristup hidroenergiji Zapadnog Balkana jer se ta vrsta enegrije troši kako bi se nadomjestili tehnički kvarovi koji postoje ili povećana potrošnja.
Prema njegovim riječima, stanje na mreži je slično na Zapadnom Balkanu kao prije više od 20 godina, ali ga je sada teže riješiti.
On je kazao da je nedavni veliki nestanak struje u regionu jedan od signala da postoji strukturni problem u elektroenergetskom sistemu.
Prema riječima Kovačevića, neophodne su velike investicije da bi se problemi riješili, a, kako je dodao, za te investicije je potrebno ozbiljno regionalno planiranje.
Kovačević smatra da je potrebno da se države regiona okupe i traže sredstva kako bi se osigurala energetska bezbjednost.
„Problem je strukturni i veliki, rastao je tokom 20 godina, neće stati da raste i imaćemo sve više problema“, rekao je Kovačević.
Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović, na otvaranju BIF-a, ukazao je na značaj razgovora o saradnji, izgradnji infrastrukture i zajedničkoj budućnosti, navodeći da se na Balkanu više govori o prošlosti i o mitu.
Forum se ove godine održava pod naslovom Šta Zapadni Balkan može uraditi za EU, a šta EU za Zapadni Balkan?, a u diskusijama učestvuju crnogorski zvaničnici, ali i intelektualci, analitičari i članovi nevladinih organizacija, predstavnici EU i NATO-a.
Ministar pomorstva Filip Radulović istakao je značaj razvoja infrastrukture i povezanosti, navodeći da je to jedan od prioriteta aktuelne crnogorske Vlade.
On je, ukazujući na značaj luka, podsjetio da se luka u Kotoru koristi za turizam koji je najznačajnija grana u državi i naglasio da bi luka u Baru mogla dodatno da se aktivira.
Prema riječima Radulovića, Luka Bar bi u budućnosti trebalo da bude još važnija zbog svog geografskog položaja i mogućnosti organizovanja dostave preko nje do Srbije, Slovačke i drugih država u tom dijelu Evrope.
„Imamo geografske predispozicije da budemo jako uspješni kada je u pitanju Luka Bar“, rekao je Radulović.
On je naveo da je za povezanost važna i saobraćajna infrastruktura, posebno ukazujući na značaj auto-puteva i željezničke infrastrukture.
„Željeznička pruga bi mogla da otključa značaj Luke Bar“, rekao je Radulović, dodajući da je razvoj željezničke infrastrukture važan za aktivaciju te luke.
Radulović je rekao da vjeruje da Crna Gora ima svijetlu budućnost kada je u pitanju pomorstvo, dodajući da imaju mnoge planirane projekte koji se odnose na povezanost.
Izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG), Ivan Bulatović, ukazao je na značaj zelene energije, navodeći da su u toj kompaniji orjentisani na razvoj obnovljive energije.
„Potpuno smo fokusirani na razvoj obnovljivih izvora energije“, rekao je Bulatović.
On je ukazao na problem koji u Crnoj Gori postoji sa Termoelektranom Pljevlja, navodeći da se za to mora naći rješenje što, kako je kazao, nije jednostavno.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je kroz svoje mreže već povezana sa Evropom.
Podsjećajući da je Crna Gora, nakon zatvaranja pojedinih fabrika, bila u mogućnosti da izvozi električnu energiju, Bulatović je rekao da očekuju da će, nakon sprovođenja planiranih projekata, i u narednim godinama moći da izvoze.
Koordinator Tirana Conectivity Forum-a, Ardian Hačkaj, istakao je značaj povezanosti i naveo da je državama na Zapadnom Balkanu važna pomoć EU koja se odnosi na dizajn politika i način na koji se novac može iskoristiti za povezanost i infrastrukturu.
Prema njegovim riječima, proces pristupanja država Zapadnog Balkana u EU prije samog članstva, koristan je i za države Zapadnog Balkana, ali i za EU.
“Za nas je koristan jer kad kažemo pristupanje mislimo na pristup politikama EU odmah, ali bez sudjelovanja u njihovom budžetu”, rekao je Hačkaj.
Proces pristupanja za EU je dobar, prema njegovim riječima, zato što proces proširenja oslobađa od dramatizacije.
Taj Sendi iz američke Ambasade ukazao je na značaj dekarbonizacije i zelene energije za kojom, kako je naveo, postoji pritisak i prilika na Zapadnom Balkanu u procesu integracije u EU.
„To je dobra prilika, ali i izazov. U isto vreme, to će zahtijevati i teške odluke“, rekao je Sendi, dodajući da Sjedinjene Američke Države pokušavaju da se taktički i strateški angažuju na mjestima gdje je to potrebno kako bi podržale put ka EU.
Balkanski integracioni forum pokrenut je u Crnoj Gori 2013. godine, kao platforma za dijalog o politici i osmišljen je da okupi raznolik spektar profesionalaca iz diplomatije, politike, privrede, privatnog i javnog sektora, nevladinih organizacija, medija i akademske zajednice.
Cilj je da se olakša razmjena mišljenja o situaciji u zemljama Zapadnog Balkana, sa fokusom na ključne oblasti od interesa kao što su geopolitički trendovi u svijetu, EU i regionu Zapadnog Balkana, kao i ključni aspekti EU integracija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
