Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih u Crnoj Gori u prošloj godini nije poboljšan, a njihov najveći problem ostaju nesigurni, odnosno nestabilni ugovori o radu, saopštio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković.
»Smatramo da bi mjere ekonomske politike trebalo bazirati na većem zahvatanju od onih koji imaju i koji su svih ovih godina tranzicije bili pošteđeni i privilegovani i usmjeriti ih na poboljšanje ekonomskog položaja zaposlenih i građana”, kazao je Keković agenciji Mina-business.
On je dodao da najznačijniji problem sa kojim se susreću zaposleni u Crnoj Gori predstavljaju takozvani prekarni ugovori o radu, odnosno nesigurni ili nestabilni, kao što su na određeno vrijeme, agencijski i ugovori o privremenim i povremenim poslovima.
»Ogroman problem predstavlja i nedostatk kulture radnih odnosa. Tako se susrećemo sa značajnim brojem društveno neodgovornih poslodavaca koji tjeraju zaposlene da rade 50 do 60 sati sedmično, bez prava na puni sedmični i godišnji odmor i na slobodan dan za praznike«, rekao je Keković.
On je podsjetio da USSCG od 2009. godine vodi kampanju o poštovanju 40-osatne radne sedmice, odnosno pravu na dnevni, godišnji i praznični odmor.
»Raduje činjenica što je Ministarstvo ekonomije konačno odlučilo da obaveže poslodavce u trgovinskom sektoru da zaposlenima omoguće nedjelju kao dan sedmičnog odmora. Inače, tu smo obavezu poslodavaca izdejstvovali kroz izmjene i dopune Zakona o radu iz decembra 2011. godine«, naveo je Keković.
Poslodavci, prema njegovim riječima, tu obavezu nijesu poštovali, dok su nadležni ostajali nijemi na tu činjenicu.
Keković je upozorio da još nije donijet podzakonski akt kojim se propisuju kriterijumi za izdavanje dozvole poslodavcima koji mogu da rade za praznike, iako je to izdejstvovano dopunom Zakona o državnim i drugim praznicima, koje se primjenjuju od avgusta 2013. godine.
»Taj podzakonski akt je trebalo da bude donešen najkasnije 60 dana od stupanja na snagu dopuna Zakona, međutim nadležno ministarstvo to nije učinilo ni naknon bezbroj urgencija koje je uputila USSCG i preporuka Ombudsmana na našu inicijativu«, objasnio je Keković.
On je saopštio da je veoma teško reći koliki broj zaposlenih je u prošloj godini u Crnoj Gori ostao bez posla.
“Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, registrovano je 42,09 hiljada nezaposlenih, dok stopa nezaposlenosti iznosi 18,14 odsto. U istom periodu 2017. godine broj nezaposlenih je bio 9,9 hiljada viši, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 22,42 odsto. Dakle, prema zvaničnoj statistici, u protekloj godini je zabilježen pad nezaposlenosti”, kazao je Keković.
On je dodao i da USSCG ne raspolaže tačnim podacima o broju zaposlenih koji ne primaju zarade ili ih neredovno primaju, ali da je ta cifra “zasigurno velika” s obzirom na to da se prethodnih godina baratalo podatkom da ih je preko 30 hiljada.
Keković je podsjetio da je USSCG u cilju poboljšanja položaja zaposlenih, pogotovo onih sa najnižim primanjima, prije dvije godine pokrenula pitanje povećanja minimalne zarade.
“Svjesni smo činjenice da su primanja zaposlenih neredovna i niska, pa očekujemo da povećanje minimalca doprinese boljem položaju najugroženijih. Prema posljednjim podacima sa kojima raspolaže USSCG u Crnoj Gori ima oko deset hiljada zaposlenih koji primaju minimalnu zaradu”, rekao je Keković.
On smatra da će se povećanjem minimalne zarade na 255 EUR, odnosno na 50 odsto prosječne plate u Crnoj Gori, donekle popraviti situacija jednog dijela zaposlenih koji su na rubu egzistencije i nemaju dovoljno sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
“Šta tek reći ako imamo u vidu činjenicu da domaćinstvo sa tri minimalne zarade ne može ni blizu da pokrije iznos minimalne potrošačke korpe, koja je u novembru iznosila 640 EUR, neuključujući imputiranu rentu za stanovanje. Zato očekujemo da će se na sjednici Socijalnog savjeta, koja se planira u februaru, konačno zauzeti stav o povećanju minimalne zarade”, saopštio je Keković.
On je podsjetio da je u Crnoj Gori minimalna zarada najniža u regionu, što nije primjereno statusu države kao pretendenta za poziciju lidera evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.
Keković smatra da zakonski okvir nije razlog što veliki broj poslodavaca ne izmiruje redovno zarade zaposlenima.
“Zakonski okvir, zasigurno, nije problem. Problem je u profesionalnom odnosu i spremnosti nadležnih institucija da istraju na implementaciji zakonskih rješenja. Međutim, mi dosada nijesmo nailazili na potpuno razumijevanje u našim zahtjevima da se primijene imperativne i eksplicitne zakonske norme i tako zaštite prava zaposlenih kod društveno neodgovornih poslodavaca”, rekao je Keković.
U USSCG, prema njegovim riječima, smatraju da će se to stanje popraviti, kao i da se u ovoj godini očekuje veća angažovanost nadležnih institucija i bolja uzajamna saradnja na implementaciji zakona.
“Takođe, važno je da i ovom prilikom zaposlenima uputimo poruku da se ogroman potencijal u zaštiti njihovih radnih prava nalazi u sindikalnom organizovanju. Poznato nam je da jedan broj poslodavaca na sve načine sprječava ili ometa sindikalno organizovanje, zato pozivamo zaposlene da se individualno učlane u USSCG”, kazao je Keković.
On je saopštio da zaposleni kroz individualno članstvo, za članarinu koja iznosi jedan EUR mjesečno, u svakom trenutku mogu da se obrate za logistiku i pravnu pomoć i besplatno zastupanje advokatskih kancelarija sa kojima USSCG ima sporazume o zastupanju.
Keković je objasnio da je individualno članstvo diskrecionog karaktera za poslodavca sve do trenutka kada individualni član zatraži direktno zastupanje u nekim situacijama.
