Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je, na osnovu odluka Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i koordinacije sa Ministarstvom vanjskih poslova, organizovalo povratak značajnog broja crnogorskih pomoraca.
U Ministarstvu saobraćaja su prvi slučaj traženja njihove pomoći po tom pitanju registrovali 17. marta, kada se crnogorski pomorac iskrcao u Senegalu i za kojeg je pomorska agencija obezbijedila transport do Istanbula.
“NKT je, u dogovoru sa vlastima Turske, organizovalo njegov povratak sa još 130 crnogorskih državljana iz Istanbula u Crnu Goru 20. marta”, rekli su predstavnici Ministarstva agenciji Mina-business.
Oni su kazali da je bilo i slučajeva u kojima su se pomorci vraćali jahtama iz Turske, Hrvatske i Monaka. NKT je donijelo odluku o prihvatu takvih jahti sa crnogorskom posadom u Crnu Goru, a Ministarstvo akcionim planom odredilo način zbrinjavanja u crnogorskim lukama.
“Posljednja akcija povratka i prijema naših deset pomoraca iz luke Đenova organizovana je 5. i 6. aprila posredovanjem Ambasade Crne Gore u Rimu, a povratak naših 11 pomoraca preko Zadra i graničnog prelaza Debeli brijeg 6. aprila”, naveli su iz Ministarstva.
Oni su rekli da su svi pomorci smješteni u karantin Instituta Igalo i da se dobro osjećaju.
“Pomorci koji su uspjeli da doputuju do evropskih aerodroma evidentirani su na spiskovima koje je objedinjavao Operativni štab i on je dostavljan NKT-u radi organizovanja njihovog transporta do Crne Gore”, precizirali su iz Ministarstva.
Problem, kako su objasnili, predstavljaju zahtjevi za povratak pomoraca sa prekookeanskih destinacija gdje se zbog tehničkih nemogućnosti domaće nacionalne flote ne može organizovati direktni prihvat, pa se predlaže njihov transport do evropskih aerodroma, odakle će biti organizovan prevoz do Crne Gore.
“Ne treba zaboraviti i činjenicu da povratak naših pomoraca dodatno otežavaju mjere koje donose države u kojima se obavlja iskrcaj i koje u pojedinim slučajevima traže dodatno karantinsko zadržavanje do konačnog povratka u Crnu Goru”, naveli su iz Ministarstva.
Takođe, bitno je podsjetiti da su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i njegov Direktorat za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu od samog početka radili na rješavanju različitih problematičnih situacija u kojima su se našli crnogorski pomorci nakon uvođenja međunarodnih restriktivnih mjera prouzrokovanih pandemijom koronavirusa.
“Jedna od takvih mjera je i odluka o preduzimanju privremenih mjera uzrokovanih pandemijom koronavirusa donesena 20. marta, kojom je omogućen produžetak važenja ličnih dokumenata pomoraca, na period do tri mjeseca, kako bi im se omogućio zakonski rad i dalji boravak na brodu”, rekli su iz Ministarstva.
Takvu odluku Ministarstvo je donijelo prateći zajedničku reakciju Evropskog udruženja transportnih radnika i Udruženja evropskih brodara, što je za posljedicu imalo donošenje sličnih odluka na nivou većine članica EU.
“Navedena odluka je u engleskoj verziji poslata Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, Međunarodnoj organizaciji rada i Evropskoj agenciji za pomorsku sigurnost, nakon čega je dogovoreno da Međunarodna pomorska organizacija uputi cirkularno pismo svim državama zastavama i informiše ih o produžetku važenja crnogorskih dokumenata”, kazali su iz Ministarstva.
Nedavno su Unija pomoraca, Udruženje pomorskih kapetana i Udruženje agencija za posredovanje u zapošljavanju obratili premijeru Dušku Markoviću, predlažući da se pomorci proglase ključnom transportnom radnom snagom po ugledu na zemlje EU. Time bi se omogućio transport crnogorskih pomoraca do njihovih luka za ukrcaj i iskrcaj, o čemu je Evropska komisija (EK) donijela preporuku.
“Kada je u pitanju preporuka EK od 23. marta, uključujući i odnosnu preporuku od 16. marta, kojom se potencira komunikacija država članica u primjeni zelenih koridora kojima će se obezbijediti nesmetano i sigurno dopremanje robe i osnovnih usluga, napominjemo da se status transportnih radnika odnosi isključivo na vozače kamiona, posadu aviona ili brodova koji dopremaju robu, odnosno teret do krajnjeg odredišta prolazeći više graničnih prelaza, odnosno uplovljavajući u više luka ili obavljaju uslugu koja predstavlja jednu od mjera zdravstvene zaštite kao što je transport bolesnika iz jedne države u drugu”, naveli su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da se takav oblik nesmetanog prolaza transportnih radnika ne odnosi na pomorce koji žele da se ukrcaju na brod, već samo na one koji su već na brodu i radeći na brodu prevoze određeni teret između država članica EU.
“U predmetnoj preporuci EK, pravo ravnopravne komunikacije dato je i zemljama Zapadnog Balkana, što je Crna Gora i iskoristila dopremajući neophodnu robu i medicinsku opremu, kao i nesmetano dovoženje naših pomoraca u Crnu Goru koji su se našli u zemljama EU u momentu proglašenja pandemije i uvođenja restriktivnih mjera država članica EU”, rekli su iz Ministarstva.
Preporuka EK o komunikaciji sa zemljama Zapadnog Balkana i pružanje pomoći u cilju povratka kući crnogorskih pomoraca je data u tački 26 predmetne preporuke od 23. marta, i ne odnosi se na crnogorske pomorce koji iz Crne Gore treba da otputuju u neku državu EU i tamo se ukrcaju na brod.
Ministarstvo saobraćaja će, nezavisno od te preporuke EK, u narednim danima uputiti pismo Delegaciji EU u Crnoj Gori kako bi se našao način za nesmetan transport i ukrcaj pomoraca, odnosno otvaranje zelenih transportnih koridora u zemljama EU, preko kojih će pomorci moći da dolaze do evropskih luka u kojima će se obaviti smjena brodskih posada.
“Poznajući sistem rada EK, kao rezultat ovog zahtjeva možemo očekivati samo preporuku državama članicama, dok je krajnja odluka o propuštanju crnogorskih pomoraca kroz svoju teritoriju isključivo pravo svake članice EU ponaosob”, objasnili su iz Ministarstva.
Takođe, oni su ukazali na potrebu apliciranja Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i trasportu Crne Gore, ili nekog drugog sindikata, za punopravno članstvo u Evropsko udruženje transportnih radnika (ETF) kako bi crnogorski pomorci ravnopravno učestvovali u radu te evropske institucije i stekli prava i prepoznatljivost na evropskom nivou, što bi zasigurno umnogome olakšalo donošenje budućih odluka o slobodnom prolazu kroz države članice EU.
