Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predlog Vlade za rebalans budžeta i novo zaduživanje do 500 miliona EUR kod stranih finansijskih kreditnih kuća predstavlja začarani krug za crnogorsku ekonomiju i dodatno uvećava enormno veliki javni dug, ocijenio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar.
On je kazao da je još alarmantnija činjenica da će se novac za koji će se država dodatno zadužiti trošiti naredne godine za stara dugovanja koja stižu na naplatu, pa čak i dugovanja u vezi sa ljekovima.
“To dodatno usložnjava alarmantnu ekonomsku politiku koju vodi Vlada”, naveo je Konatar u saopštenju.
On je podsjetio da je URA u ranijem periodu predlagala moratorijum na dalje zaduživanje države za finansiranje tekuće potrošnje.
“Mi smo tada kao partija izašli sa predlogom da nam je neophodan društveni konsenzus da se država više ne smije zaduživati, osim za kapitalne infrastrukturne projekte. Mi danas vidimo da se država zadužuje da bi vratila stara dugovanja”, kazao je Konatar.
Osim što država, kako je ocijenio, troši pare koje nema, zabrinjavajuće je što Vlada uzima nove kredite kako bi vraćala stare dugove.
Konatar smatra da u tom slučaju nije riječ o refinansiranju starih nepovoljnih kredita sa visokom kamatom i njihovoj zamjeni povoljnijim.
“Ovdje je riječ o nemogućnosti Vlade da plati dug po osnovu dospjelih mjenica, što znači da ćemo platiti i nepovoljnu, odnosno visoku kamatu koja je već obračunata, ali i novu na najavljeno zaduženje od 500 miliona EUR. A svako novo zaduživanje je okov o vratu budućih generacija Crne Gore”, poručio je Konatar.
On je saopštio da se uzimanje novih kredita za vraćanje starih dugova u ekonomskoj teoriji i praksi, pa i u onoj kućnoj, naziva ulazak u “začarani krug zaduživanja”.
“Sve statistike za prethodnu godinu ukazuju da crnogorska ekonomija opada u odnosu na one u okruženju, a zabrinjava i sve manje stranih direktnih investicija, što takođe pokazuju istraživanja sa međunarodnih adresa”, naveo je Konatar.
On je rekao da je javni dug Crne Gore 2006. godine bio 700 miliona EUR, a prošle godine 3,5 milijardi EUR i zaključio da je to jasan podatak o rasipničkoj ekonomiji Vlade.
