fbpx
NaslovnicaMINA BusinessNeizvjestan nastavak projekta Hiljadu plus

Neizvjestan nastavak projekta Hiljadu plus

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Za nastavak projekta Hiljadu plus, kojim se građanima omogućava da po povoljnijim uslovima riješe stambeno pitanje, zainteresovani su građani i banke, ali ne i građevinske kompanije, naročito ako ostanu slični uslovi iz prethodne četvrte faze sa kraja 2020. godine.

Bankari i građevinari za Vijesti poručili su da se po starim uslovima opet projekat ne može realizovati.

Vlada je u budžetu kao i prethodnih godina ostavila mogućnost zaduženja od deset miliona EUR kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za nastavak ovog projekta, ali pregovori oko tog zaduženja još nijesu završili.

Problem je i veliki rast cijene nekretnina u posljednje dvije godine, kao i rast euribora i kamatnih stopa prošle godine.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i uređenja prostora su ranije kazali Vijestima da je neophodno da dođe do stabilizacije cijena i iznosa kamata kako bi projekat mogao uspješno da se realizuje.

U prethodnoj, četvrtoj fazi, kamata je bila 2,99 odsto uz troškove obrade od 0,3 osto, dok je tadašnji uslov bio da maksimalna ponuđena cijena kvadrata može biti 1,1 hiljadu EUR. Tada je prosječna efektivna komercijalna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 4,8 odsto. Euribor, referentna kamatna stopa koja čini osnov za obračun kamata, krajem 2020. godine vrijedio je nula, a u četvrtak je bio 3,13 odsto.

Prosječna kamata na odobrene stambene kredite u januara ove godine, kada je bio niži euribor, iznosila je 5,92 odsto. U posljednjem kvartalu 2020. godine, kada je određen uslov da maksimalna cijena kvadrata može biti do 1,1 hiljadu EUR, prosječna cijena kvadrata u novogradnji, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u komercijalnoj prodaji na nivou Crne Gore iznosila je 1,16 hiljada, a u Podgorici je bila 1,18 hiljada EUR.

Cijene kvadrata stana, prema Monstatu, sada su skoro 30 odsto veće, pa na nivou Crne Gore iznosi 1,41 hiljadu a u Podgorici 1,48 hiljada EUR. Zbog rasta cijene stanova i kamatnih stopa, rata na istu veličinu stana sada bi mogla biti veća i 50 odsto.

Iz NLB banke su Vijestima kazali da su zainteresovani za učešće, uz analizu novog iznosa kamatnih stopa.

”Kao i prethodnih godina, kada smo aktivno učestvovali u ovom projektu i kada se veliki broj prijavljenih građana opredijelio upravo za NLB banku, i sada smo zainteresovani da učestvujemo u projektu Hiljadu plus. Uzevši u obzir situaciju na međunarodnom finansijskom tržištu, te kretanja referentne kamatne stope, nije izvjesno da se može realizovati po uslovima koji su važili u prethodnoj fazi ovog projekta”, rekli su iz NLB-a.

Svakako, kada dobiju zahtjev za dostavljene ponude za učešće u projektu, odgovorno će pristupiti analizi svih parametara i ponuditi upravo ono što u tom trenutku bude najpovoljnije, uzevši u obzir i socijalnu komponentu tog projekta.

I iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) su zainteresovani da učestvuju u nastavku projekta.

”Ponosni smo na činjenicu da smo do sada, kao jedan od strateških partnera, omogućili rješavanje stambenog pitanja za oko 600 porodica i pojedinaca. U CKB-u projekat Hiljadu plus vidimo kao priliku da kreiramo dugoročna partnerstva sa klijentima i šansu da im približimo dodatne servise i usluge banke. Na taj način, oni se osnažuju da uspješnije upravljaju finansijama i donose odluke kojima podižu kvalitet života”, naveli su iz te banke.

Oni su kazali da će prilikom kreiranja ponude posebno voditi računa da ona odgovara mogućnostima potencijalnih korisnika, ali i poslovnim ciljevima banke.

”Međutim, trenutne prilike ukazuju na to da ne bi bilo moguće učestvovati u novom ciklusu projekta po uslovima koji su važili prethodnog puta. Takođe, vjerujemo da će i same građevinske kompanije pokazati potreban nivo fleksibilnosti, kako bi projekat bio što uspješnije realizovan”, naveli su iz CKB-a.

Iz Prve banke su na pitanja Vijesti o mogućnosti učešća u novom projektu i njegovim uslovima, kazali da su zainteresovani za učešće, kao i da će uslovi zavisiti dominantno od onoga što država obezbijedi od inostranih kreditora za ovaj projekat.

Većina građevinskih kompanija koje su Vijesti kontaktirale kazala je da nijesu zainteresovani za učešće. Kako su kazali, razlozi su to što su u prethodnoj fazi imali problema jer su nakon zaključenja ugovora skočile cijene građevinskog materijala, kao i to što su sada zadovoljni redovnom prodajom stanova na koju utiče i veliko interesovanje stranaca.

”Prošli put smo prodali stanove za 1,1 hiljadu EUR po kvadratu. Zatim je uslijedila korona kada je bilo otežana gradnja zbog samih epidemioloških mjera i nestašica građevinskog materijala, dok je interesovanje kupaca bilo na nuli. Početkom prošle godine zbog rata u Ukrajini, cijene građevinskog materijala su povećane za 50 do 100 odsto. Tako da za dobijeni novac nijesmo ni približno mogli izgraditi isti broj stanova”, kazao je sagovornik Vijesti iz građevinskog sektora.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Danijel Hagari IDF

Iran lansirao dronove ka Izraelu

Jerusalim, (MINA) - Iran je lansirao veliki broj bespilotnih letjelica ka Izraelu, saopštila je...