Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Najveće avio-kompanije u Evropi će, nakon pandemije koronavirusa, profitirati i preuzeti većinu evropskog tržišta, ocijenio je analitičar vazdušnog saobraćaja, Alen Šćuric i dodao da male kompanije regije, ipak, imaju šanse da povrate dio tržišta.
„U Evropi će preživjeti samo najveći. Low cost carrier (LCC) će se vratiti bitno unazad, a to će iskoristiti najveći legacy carrieri za povrat tržišta. Najvećih šest kompanija, među kojima su Lufthansa, IAG, Air France-KLM, Ryanair, easyJet i Wizz Air, profitiraće i preuzeti većinu tržišta Evrope“, rekao je Šćuric u kolumni za portal Tango six.
Najviše će, prema njegovim riječima, stradati srednje i manje kompanije, dok velika većina njih neće preživjeti.
Šćuric je dodao da u tom svjetlu „minijaturne kompanijice“ regije imaju šanse da povrate dio tržišta i narastu, jer su “ispod radara”.
„One su dovoljno male da ne budu zona interesa velikih, da ih veliki ni ne primjete i da uhvate malo daha u idućih par mjeseci“, kazao je Šćuric.
On smatra i da je ovo prilika da se kompanije regije riješe prastarih aviona, prvenstveno Air Serbia i Montenegro Airlines koji imaju avione stare preko 30 godina, i nabave znatno mlađe.
„To je prilika koju kompanije moraju iskoristiti. Vjerovatno posljednja“, poručio je Šćuric.
On je podsjetio da je od septembra 2017. godine u Evropi bankrotiralo 38 kompanija, kao i da bi taj broj do kraja zime naredne godine mogao narasti na 100.
„Većina kompanija neće bankrotirati prije ljeta, jer povjerioci čekaju da se koliko-toliko napune računi u top ljetnim mjesecima, kako bi bar dio novaca mogli naplatiti od stečajne mase. Međutim, u septembru i oktobru će biti istinski masakr“, poručio je Šćuric.
On je ocijenio da je koronavirus ogromna nesreća za planetu, ne misleći samo na preko 200 hiljada mrtvih i tri miliona oboljelih, nego i na stotine miliona onih koji će biti ekonomski pogođeni tom planetarnom katastrofom.
“Među najpogođenijima su svakako vazduhoplovne kompanije. Vazduhoplovstvo jeste strateška ekonomska grana, koja pokreće sve ostale ekonomske grane i segmente života prvenstveno turizam, trgovinu, poslovnu saradnju, migraciju radne snage, naučnu i obrazovnu razmjenu, sport, globalističke poslovne trendove, diplomatiju i politiku i dijasporu”, naveo je Šćuric.
Zato je državama trenutno glavna preokupacija spašavanje vazduhoplovnih kompanija, kako najvećih u najmoćnijim državama, tako i onih malih u najmanjim državama, poput regionalnih.
“Koliko je bitno imati nacionalnu kompaniju najbolje se vidjelo u ovoj globalnoj tragediji. Sada je jasno zašto države insistiraju da stranci ne mogu imati više od 49 odsto vlasništva u kompanijama”, rekao je Šćuric.
Pandemije bi u budućnosti mogle biti i gore, zbog čega će države i dalje, sada još i više, nastojati da zadrže bar indirektnu kontrolu nad nacionalnim vazduhoplovnim kompanijama kao strateški bitnim resursom u kriznim situacijama.
“Prednost nacionalnog prevoznika će se tek vidjeti po otvaranju aerodroma i par mjeseci nakon umanjenja pandemije. Stranci će rezonovati isključivo komercijalno, pa neće otvarati linije ili će ih imati sa minimalnim frekvencijama, dok će nacionalni prevoznici raditi po nalogu svojih vlasnika, odnosno vlada, i otvarati linije sa strateškim ciljem povezivanja države, trgovinske razmjene i razvoja turizma”, kazao je Šćuric.
Kada je riječ o mjerama kojima se predviđa popunjenost kapaciteta u avionima do 66 odsto, Šćuric smatra da to i neće biti problem, jer kompanije trenutno lete sa deset do 40 odsto popunjenih kapaciteta.
„Ništa bolje stanje neće biti ni u doglednoj budućnosti. Sad sve zavisi od toga koliko će pandemija trajati. Ove godine kompanije neće imati više od 50 odsto upotrebe kapaciteta. Imaće vrlo loš load faktor, svakako ispod 70 odsto. Zimi je taj faktor svakako loš, a ove će biti još lošiji“, rekao je Šćuric.
On je kazao da to pravilo neće bitno odmoći kompanijama sve do proljeća 2021, kao i da će socijalno distanciranje u avionima biti najmanji problem, ako do tada ne prođe koronavirus.
Šćuric je ocijenio da će vazdušne luke i bez bitnih pomoći država preživjeti, te uz prolongiranje rasta i investicija od nekoliko godina, oni će bez puno posljedica nastaviti da rade kao i prije krize.
Međunarodni savjet aerodroma (ACI) saopštio je da će aerodromi, zbog koronavirusa, izgubiti 76 milijardi USD, što je četiri puta manje nego što je Međunarodna asocijacija za vazdušni prevoz (IATA) procijenila gubitak avio-kompanija, koji iznosi 314 milijardi USD.
“Aerodromi su ozbiljno profitabilni, stvaraju ogroman novac, bitno veći nego avio-kompanije i imaju bitno manje troškove hladnog pogona”, rekao je Šćuric.
Prema njegovim riječima, poseban problem su koncesionari, jer im dobar dio koncesionih ugovora omogućava da ne plaćaju koncesionu naknadu u slučaju elementarnih nepogoda i globalnih katastrofa.
