Kotor, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora ima ogroman potencijal da, uz promociju zdravstvenog, kongresnog, kulturnog i komplementarnog turizma, postane cjelogodišnja turistička destinacija, ocijenjeno je na sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenoh turizma Privredne komore (PKCG).
Predsjednica Koordinacionog odbora, Marina Delić, kazala je da Crna Gora ima ogroman potencijal, ali da je neophodno ojačati sveukupnu infrastrukturu i zajedničkim radom doprinijeti ostvarivanju punog potencijala tih vidova turizma.
„Zdravstveni turizam je oduvijek postojao u sklopu medicinskog, ali zadnjih 15 godina doživljava svoj procvat. Zato moramo ujediniti snage i shvatiti da Crna Gora mora proširiti turistički proizvod na cjelokupnu godinu, jer ima mnogo toga da ponudi“, poručila je Delić na sjednici koja je, u saradnji sa Inovacionom radnom grupom Održivi i zdravstveni turizam, organizovana u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort u Prčnju.
Delić smatra da je izuzetno važno da se uradi Program zdravstvenog turizma sa akcionim planom, uoče slabosti i krene u njihovo rješavanje, jer Crna Gora, prema njenim riječima, ima uslove i prostor, ali je neophodno da se osposob mjesta.
Predsjednica Ljekarske komore, Žanka Cerović, saglasna je sa ocjenom da zdravstveni turizam u Crnoj Gori ima veliki značaj i dodala da je Vlada izuzetno svjesna tog potencijala.
„Moramo zajednički dati konkretne predloge i sugestije, kako bi išli u dobrom pravcu. Smatram da treba početi od Instituta Igalo koji predstavlja kamen temeljac zdravstvenog turizma i to ne smijemo ispustiti“, poručila je Cerović.
Direktor Instituta Zoran Kovačević rekao je da je Institut nosilac ponude zdravstvenog i medicinskog turizma, sa kvalitetnim kadrom, ali da se sticajem okolnosti našao u nezavidnoj stituaciji i da mu prijeti stečaj.
On je naveo i da je nova Vlada brzo reagovala i formirala komisiju koja će raditi na pronalaženju rješenja za Institut.
„Nadamo se da će komisija pružiti pravovremene odgovore. Želimo da se pronađe najbolji model koji će biti u skladu sa normativnom regulativom i na taj način sačuvamo Institut“, saopštio je Kovačević.
Predstavnica Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Sandra Bojanić, saglasna je da se Institut mora sačuvati i da bi u Programu razvoja zdravstvenog turizma najveći dio trebalo posvetiti upravo njemu.
Ona smatra da je neophodno javnosti približiti sam pojam zdravstvenog turizma, aktivirati privredu kako bi dala konkretne predloge, te više uključiti lokalne samouprave sa konkretnim inicijativama.
Predstavnica Ministarstva zdravlja Nataša Žugić, kazala je da je Institut prepoznat kao nosioc zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te da taj Vladin resor ostaje pri stavu da on treba da ostane u većinskom vlasništvu države.
Ona je dodala da zdavstveni turizam ne postoji bez sektora zdravstva, zbog čega je, prema njenim riječima, neophodna saradnja svih aktera sa Ministarstvom zdravlja, posebno povezivanje sa Ljekarskom komorom, kako bi se na zajedničkim osnovama mogla razvijati ta oblast.
Koordinatorka Inovativne grupe Održivi i zdravstveni turizam, Jelena Zvizdojević, kazala je da su oni prošle godine sproveli istraživanje kako bi podstakli lokalne samouprave da se više uključe, jer bez njih razvoj zdravstvenog turizma neće ići planiranim tempom.
Ona smatra da je problem u nepostojanju zakonodavnog okvira, te da je neophodno da se uskoro usvoji zakon o zdravstvenoj zaštiti, gdje će se jasno definisati pojam zdravstvenog turizma. Važno je, prema njenim riječima, da se usvoje standardi u toj oblasti, te formira registar subjekata koji pružaju usluge zdravstvenog turizma.
Zvizdojević je dodala da prihod od zdravstvenog turizma u Evropi iznosi preko 46 milijardi EUR ili 0,33 bruto domaćeg proizvoda, dok je polovina građana Evrope spremna da putuje radi ostvarivanja zdravstvene zaštite.
„Zdravstveni turizam ne predstavlja samo medicinski, već i onaj koji se odnosi na rehabilitaciju i prevenciju, zato je važno raditi na ostvarivanju njegovog punog potencijala“, kazala je Zvizdojević.
Predstavnik Poliklinike d. Nenezić, Dušan Nenezić, rekao je da postoji komercijalni haos u sektoru zdravstvenog turizma i ukazao na problem nelegalnih pružaoca usluga u toj oblasti.
„Neophodno je što hitnije uspostaviti registar subjekata koji se bave zdravstvenim turizmom i formirati kancelariju koja će se baviti kontrolom kvaliteta, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a po uzoru na zemlje regiona“, poručio je Nenezić.
Ilija Moric iz kompanije Moric i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, smatra da je nepostojanje registra ozbiljan nedostatak, kao i da je neophodan zakon kako bi se jasno definisala ta oblast.
Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti zakonsko rješenje koje će precizno definisati sve usluge, jer sadašnja organizaciona struktura nije dovoljna.
„Moramo pod hitno preduzeti korake za razmotriti formiranje interresornog tijela koje će se baviti istraživanjem tržišta i analizom profila gostiju, kako bi se jasno definisali standardi u oblasti zdravstvenog turizma. Trenutna razbacanost i nedostatak jedinstvenosti čine nas ranjivim“, poručio je Moric.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
