Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Gotovo 90 odsto crnogorskih preduzeća bilježi pad prihoda u drugoj polovini prošle godine u odnosu na isti period 2019, dok njih 95 odsto ne bi moglo izdržati uvođenje lockdown-a, pokazalo je istraživanje Unije poslodavaca (UPCG).
Predsjednik UPCG, Predrag Mitrović, kazao je danas da je istraživanje pod nazivom Odgovor na koronakrizu: Izazovi, potrebe i očekivanja crnogorskih preduzeća, koje je sprovela UPCG, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO), pokazalo ranjivost crnogorske privrede, kao i da privreda ne bi mogla da izdrži novi lockdown.
„Istraživanje je pokazalo da oko 95 odsto preduzeća ne bi moglo da izdrži lockdown, a čak 90 odsto je u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine zabilježilo pad prihoda u odnosu na isti period 2019. U prosjeku, pad prihoda za sva anketirana preduzeća iznosi 47 odsto. Pritom, mala preduzeća su prijavila najveći pad prihoda i to od skoro 51 odsto“, naveo je Mitrović.
Istraživanje je sprovedeno u oktobru i novembru prošle godine putem online ankete, na uzorku od 312 mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i kroz dubinske intervjue realizovane u toku decembra prošle godine, prenosi PR Centar.
Mitrović je kazao da ukoliko turistička sezona ne bude najmanje 70 odsto u porastu, to će dovesti do zabrinjavajuće situacije i može se očekivati veći broj otkaza.
„Preduzeća su u ovom trenutku opstala i to može još par mjeseci da se održi. U kasnijoj fazi zasigurno preduzeća neće uspjeti da zadrže zaposlene. Ukoliko država ne uspije da većim intenzitetom pomogne preduzeća, ona će biti prinuđena da se zatvore ili da se radna mjesta zatvore“, upozorio je Mitrović.
On je kazao i da za privrednike postoji niz biznis barijera, među kojima je otežan pristup kreditnim sredstvima, koji je neophodan radi održanja likvidnosti kompanija.
„Pomoć koju očekujemo počiva na činjenici da strukturu naše privrede čini čak 99,6 odsto preduzetnika, mikro i malih preduzeća koja zapošljavaju skoro 60 odsto radnika u privredi. Održivost i očuvanje upravo tih preduzeća i njihovih zaposlenih danas je ozbiljno poljuljana“, rekao je Mitrović.
On smatra da je za rješavanje krize važan socijalni dijalog između Vlade, poslodavaca i sindikata.
Nacionalna koordinatorka ILO u Crnoj Gori, Nina Krgović, navela je da je UPCG pouzdani partner te organizacije, podsjećajući da je u drugom kvartalu prošle godine, UPCG uz podršku ILO-a, sprovela prvo istraživanje koje je u tom trenutku pružilo prve konkretne kvalitativne podatke o uticaju pandemije.
„To nam je omogućilo da izradimo brzu procjenu uticaja pandemije na svijet rada i na zapošljavanje. Rezultati do kojih smo tada zajednički došli pokazali su se tačnim. Drugo istraživanje pruža dodatne uvide u krizu i nadamo da se da ćemo zajednički doći do nekih preporuka kako da ublažimo efekte uticaja krize i omogućimo privredi da profunkcioniše u cilju očuvanja i ostvarivanja mogućnosti za dostojanstven rad“, rekla je Krgović.
Ekspert na projektu UPCG i ILO, Radivoje Drobnjak, kazao je da je koronavirus u Crnoj Gori izazvao veliki šok, kako ekonomski, tako i društveni.
„To se najbolje ogleda u podatku koji govori da za vrijeme lockdown-a u martu i aprilu zabilježen pad poslovanja kompanija. Tako smo imali mali broj kompanija koje su bile u punom kapacitetu rada, svega deset odsto. U drugom periodu u vrijeme sprovođenja ove ankete, u oktobru i novembru, taj broj je porastao na 30 odsto“, naveo je Drobnjak.
Govoreći o uvođenju rada na daljinu, on je objasnio da se udio preduzeća koja koriste taj način poslovanja povećava sa veličinom preduzeća.
„To govori da veličina preduzeća implicira sposobnost kompanije da se prilagodi novim uslovima rada, kako u tehničkom, tako i u organizacionom smislu. Sa druge strane, polovina preduzeća koja su koristila rad na daljinu su doživjela pad produktivnosti“, rekao je Drobnjak.
Prema njegovim riječima, rad na daljinu nije adekvatno prepoznat i nije precizno definisan nijednim zakonskim rješenjem, zbog čega je u skorijoj budućnosti neophodno poraditi na Zakonu o radu, njegovim izmjenama ili dopunama, ili donošenju posebnog lex specialisa, koji bi definisao radno-pravni okvir u vanrednim okolnostima.
Drobnjak je dodao da je istraživanje pokazalo da blizu 80 odsto kompanija ima potrebu za dodatnim mjerama.
„U vremenu kad smo sprovodili istraživanje, kompanije su iskazale interesovanje da im je pomoć neophodna. Ta pomoć je rezultat svega što smo imali u prošloj godini. Moramo da reagujemo adekvatno i energičnije kako bismo se pripremili za nove izazove, zato što se situacija od vremena kad smo realizovali ovo istraživanje nije poboljšala”, naveo je Drobnjak.
On je kazao da su sigurni da je sad procenat preduzeća koja zahtjevaju mjere podrške mnogo veći nego onaj koji su dobili tim istraživanjem.
Drobnjak je naveo i da oko 40 odsto preduzeća očekuje potpuni oporavak, dok 34 odsto smatra da će se oporaviti uz adekvatnu podršku Vlade i drugih činilaca, koja im je neophodna kao bi sanirali efekte koji su uzrokovani krizom.
„Prema podacima, 41 odsto preduzeća smatra da će njihov oporavak trajati između šest i 12 mjeseci, dok blizu 45 odsto misli da im je za oporavak neophodno više od 12 mjeseci od trenutka završetka krize. Ovo je jedan od najboljih pokazatelja koji ide u prilog činjenici da bi nas novi lockdown veoma skupo koštao, ne samo privredu nego ukupno društvo“, rekao je Drobnjak.
Govoreći o preporukama, Drobnjak je kazao da je potrebno nastaviti sa subvencionisanjem zarada kako bi se podržala najpogođenija preduzeća da očuvaju radna mjesta.
„Potrebno je obezbijediti dodatnu finansijsku podršku preduzećima, kako bi se djelimično nadomjestio manjak likvidnosti, nastaviti sa odlaganjem plaćanja i smanjenja poreza, kako bi se ublažili problemi likvidnosti, kao i unaprijediti radno zakonodavstvo, kako bi se osigurala djelotvorna primjena aranžmana za rad na daljinu i fleksibilnosti u upravljanju ljudskim resursima“, saopštio je Drobnjak.
On je dodao da je potrebno obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu i regulatorni okvir za primjenu digitalne tehnologije, obezbjeđenje kontinuiteta poslovanja i jačanje otpornosti preduzeća.
Predstavnici UPCG su rekli da očekuju da će rezultati istraživanja biti od značaja Vladi prilikom planiranja daljih mjera i programa podrške oporavku crnogorske ekonomije. Takođe, najavili su da će se uticajem koronavirusa na poslovanje u Crnoj Gori baviti i u narednom periodu, a da će javnost uskoro upoznati i sa novim strateškim dokumentima i ekonomskim analizama koje su pripremili u saradnji sa ILO.
