Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rast crnogorske ekonomije ove godine od skoro sedam odsto vođen je privatnom potrošnjom i oporavkom turizma, dok politička nestabilnost i inflacija ostaju glavni domaći rizici, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB).
Viši ekonomista u SB-u, Marc Schiffbauer, kazao je da je ekonomski rast oporavio prošle godine na 13 odsto i da se predviđa da ove godine vidimo kontinuirani oporavak sa najjačom stopom rasta u regionu od 6,9 odsto.
“Taj rast je podstaknut potrošnjom, a iza toga stoji snažna turistička sezona. Upskos manjem broju turista iz Rusije i Ukrajine, vidimo da tokom ključnih ljetnjih mjeseci turizam je bio jednako skoro snažan kao i 2019. godine, prije pandemije”, rekao je Schiffbauer, predstavljajući Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan pod nazivom Nakon kriza.
On je naveo da su veće nominalne zarade i poreske reforme dale doprinos toj potrošnji, a migracija koja se desila u regionu je doprinijela njenom povećanju.
Schiffbauer je, govoreći o tržištu rada, kazao da je 40 hiljada novih radnih mjesta dodato tržištu rada od januara do kraja juna, što je impresivan broj.
“Tržište rada je veoma snažno i stopa zaposlenosti povećana sa 39 odsto na 49 odsto, što je nivo prije pandemije”, dodao je Schiffbauer.
Prema njegovim riječima, ljudi su zabrinuti jer su cijene skočile zbog kombinacije različitih šokova, sa interne strane došlo je do povećanja nominalnih zarada, ali desio se ogroman šok zbog rata u Ukrajini, zbog čega su porasle cijene hrane i energenata.
“Procjenjujemo da će inflacija biti dvocifrena, oko 12 odsto ove godine, što je veoma visoko, ali Crna Gora u tome nije sama, u drugim zemljama biće veća. Oko dva odsto populacije završiće možda u siromaštvu, što je manji procenat nego u nekim drugim zemljama Zapadnog Balkana”, naveo je Schiffbauer.
Crna Gora je u tom dijelu, kako je objasnio, u boljoj situaciji nego region, za šta je glavni razlog poreska reforma koja je postigla porast realnih zarada i povećala realni raspoloživi efekat, što je ublažilo visoke troškove života.
Ekonomista SB u Crnoj Gori, Milan Lakićević, kazao je da se procjenjuje povećanje fiskalnog deficita na 4,9 odsto.
“Javni dug ostaje na prilično visokom nivou. U ovoj godini pašće na 73 odsto BDP-a, ali više kao efekat velikog rasta BDP-a i inflacije. Ovaj nivo javnog duga i dalje je među najvišima u regionu, iako je značajno pao u prethodne dvije godine”, naveo je Lakićević.
On je kazao da finansijski sektor ostao snažan sa zdravim koeficijentom solventnosti, sa nekvalitetnim kreditima u iznosu od 6,9 odsto.
Lakićević je naveo da su pozitivni izgledi za rast, iako se očekuje njegovo usporavanje na 3,4 odsto u narednoj godini i 3,1 odsto u 2024.
“Očekuje se oporavak turizma i investicija, ali uz sporiji tempo s obzirom na završetak velikih javnih investicija”, smatra Lakićević.
Domaći rizici se, kako je naveo, ogledaju u političkoj nestabilnosti koja uslovljava odlaganje neophodnih reformi i trajnijoj inflaciji, dok spoljni obuhvataju rat u Ukrajini koji dodatno ometa trgovinu, kao i dalje usporavanje globalnog i rasta troškova finansiranja.
“Kako se nositi sa stalnim krizama? Za Crnu Goru to je ubrzavanje strukturnih reformi, potrebno je pažljivo odmjeriti sve troškove i koristi od bilo kakvih novih obaveza potrošnje i jačati naplatu poreza”, rekao je Lakićević.
On je dodao da je srednjeročno potrebno uklanjanje barijera koje ometaju tržišta da nagrađuju produktivnije firme, bolje iskorišćavanje trgovine za održivi rast produktivnosti, poboljšanje ljudskog kapitala kroz smanjenje nejednakosti prilika, kao i osnaživanje javnih institucija.
Schiffbauer je, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše Vladinu socijalnu politiku, kazao da su u SB-u svjesni fiskalne situacije i povećanja troškova finansiranja na međunarodnim tržištima, pa je važno da Vlada pažljivo razmotri troškove i koristi od socijalne potrošnje.
“To će biti i dio razgovora o razvojnom finansiranju i pažljivo će se sagledati reforme koje treba sprovoditi. Uslovi na međunarodnim tržištima postaju sve strožiji i važno je biti razborit kada su u pitanju fiskalne politike uključujući i fiskalnu potrošnju”, rekao je Schiffbauer.
On je naveo da su na početku razgovora sa Ministarstvom finansija i u okviru tog procesa SB daje podršku garancijom, u skladu sa reformama koje zemlja treba da sprovede.
“U ranoj smo fazi, ne možemo da govorimo o pojedinačnim mjerama”, dodao je Schiffbauer.
On je ocijenio da je važno imati zdravo fiskalno upravljanje i fiskalne politike sa kojima će se dalje raditi.
“Što se tiče potrošnje i rashoda u pojedinim dijelovima rada Vlade, vidjeli smo povećanje rashoda. Moramo shvatiti šta stoji iza toga i razgovarati sa Vladom koje su to potencijalne mjere da neki rashodi budu u skladu sa rastom BDP-a da bi ti troškovi bili održivi u budućnosti”, rekao je Schiffbauer.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan navodi se da na ekonomske rezultate svih šest ekonomija Zapadnog Balkana i dalje utiče rat u Ukrajini i njime uzrokovani nagli rast cijena energije i usporavanje globalnog rasta. I pored toga što je tokom godine ostvaren rast bolji od očekivanog, pomenute krize dovode do značajnih nepovoljnih okolnosti za region.
U prvoj polovini godine, pokazalo se da je ekonomski rast, podstaknut privatnom potrošnjom i investicijama, snažan i iznad očekivanja.
Do sredine godine, zaposlenost je u nekoliko zemalja dosegla istorijski maksimum, tako da je trenutna prosječna stopa zaposlenosti u regionu 46 odsto, odnosno tri odsto više nego sredinom prošle godine.
Svi sektori su doprinijeli oporavku tržišta rada, pri čemu je glavnu ulogu imao sektor usluga, uključujući turizam.
Međutim, dinamika rasta sada počinje da usporava, suočena sa sve većim izazovima. Porast cijena hrane i energije doveo je do rasta inflacije kakav odavno nije viđen, što je uticalo na pad kupovne moći i povjerenja preduzeća. Tržište rada počinje da se hladi, a zaposlenost usporava u uslovima visoke inflacije i povećane nesigurnosti.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
