Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bivši vlasnik podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) i nikšićkih Rudnika boksita, Oleg Deripaska, nastavio je arbitražni spor sa Crnom Gorom, iz kojeg želi da izvuče stotine miliona EUR, nakon što je izgubio prethodne tri arbitraže.
Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), u Apelacionom sudu u Stokholmu u utorak je počela rasprava po žalbi ruskog oligarha, na odluku švedskog Arbitražnog tribunala koji se ranije proglasio nenadležnim u sporu sa Crnom Goru.
Deripaska je arbitražni postupak protiv Crne Gore pokrenuo 2016. godine, tvrdeći da je uvođenjem stečaja u KAP i Boksite prekršen Sporazum o zaštiti investicija između bivše Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i Ruske Federacije.
U tužbi tada nije navedena vrijednost spora, ali je prethodno najavljivano da će biti zahtijevana naknada štete ne manja od 600 miliona EUR, što su potvrdili i iz crnogorske Vlade.
Deripaska se u januaru 2020. obratio Apelacionom sudu u Stokholmu i tražio da poništi odluku Arbitražnog tribunala.
Iz Apelacionog suda u Stokholmu za CIN-CG su rekli da će rasprava trajati sedam dana, dok je švedski novinar Knut Kainz Rognerud naveo da su na prvom ročištu u utorak Deripaskini advokati počeli da predstavljaju njegov slučaj i svoje argumente, uglavnom iste kao i prije, kojim objašnjavaju zašto ranija odluka Arbitražnog tribunala treba da se poništi.
”Malo je više fokus bio na tome da su odnosi između Crne Gore i Rusije bili jaki prije nezavisnosti i nakon toga, kao i da je formalno razdvajanje sa Srbijom počelo kad su ugovori potpisani”, rekao je Rognerud i dodao da su argumente u četvrtak iznijeli zastupnici Crne Gore.
Deripaska je KAP i Rudnike boksita kupio 2005. godine i njima je upravljao do 2009. na osnovu većinskog vlasništva. Od tada do uvođenja stečaja 2013. godine KAP-om je upravljao sa 29,36 odsto akcija, a Boksitima sa 31,82 odsto, koliko je imala i Vlada, na osnovu Sporazuma o poravnanju.
Ključni crnogorski izvoznik, KAP, prodat je Deripaski za 48 miliona EUR uoči referenduma o nezavisnosti. Privatizacija KAP-a bila je više od prodaje fabrike ruskom oligarhu, što je bilo važno i ruskom državnom vrhu, jer je u sve bio uključen Sergej Šojgu, tadašnji ministar za vanredne situacije, koji je danas ministar odbrane.
Šojgu je dolazio u Crnu Goru kad god bi nastao neki problem, pa je došao i 2009. kada je počela kriza u KAP-u zbog pada cijene aluminijuma, a Deripaska se počeo žaliti na crnogorske vlasti da mu nijesu dali prave podatke o fabrici.
Nakon posjete Šojgua, zaključen je Sporazum o poravnanju kojim je bilo predviđeno i međusobno povlačenje tužbi, jer su Rusi bili pokrenuli arbitražu pred sudom u Frankfurtu tražeći odštetu od 300 miliona EUR.
Crna Gora je odgovorila kontratužbom. Vlada je tim sporazumom Rusima dala subvencije za struju od 60 miliona i garancije za kredite od 135 miliona EUR, koje su na kraju platili građani Crne Gore.
Međutim, ni to nije riješilo probleme u KAP-u, koji se, uvođenjem stečaja 2013. godine, vratio državi, odnosno Privrednom sudu.
Sud ga je 2015. prodao crnogorskom biznismenu Veselinu Pejoviću, kao i Rudnike boksita, a Deripaska se obratio međunarodnim sudovima.
Nakon što su dva arbitražna postupka, koje su pokrenule Deripaskine kompanije, završena u korist Crne Gore, on je lično pokrenuo treći, u decembru 2016. godine, tvrdeći da je Crna Gora prekršila više obaveza iz sporazuma koji je zaključen između SRJ i Ruske Federacije.
Arbitražni tribunal je utvrdio da taj sporazum nije primjenljiv na Crnu Goru jer je ona proglasila nezavisnost 2006. godine. Tribunal je odlučio da pune troškove arbitraže snosi tužilac, odnosno Deripaska.
Prethodna dva postupka protiv Crne Gore pokrenula je Deripaskina Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC) registrovana na Kipru. Jedan postupak je pokrenut po osnovu navodnog kršenja bilateralnog sporazuma o zaštiti stranih investicija između Srbije i Crne Gore i Kipra, a drugi po osnovu navodnog kršenja Sporazuma o poravnanju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
