Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora se, i u uslovima krize, izgrađuje i razvija, pa danas na gradilištima ima preko tri hiljade radnika širom države, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković i dodao da Vlada ne želi da zaustavi ni jednu investiciju.
“Investicija i ulaganje u razvoj je najbolji lijek za ekonomsku krizu. Može biti štednje na drugim pitanjima, već smo za šest mjeseci u budžetu uštedjeli šest miliona EUR po različitim osnovama, ali za razvojne projekte nijesmo uskratili ni jedan EUR. Svaki se realizuje, sa dinamikom koja je u ovim uslovima moguća”, kazao je Marković u intervjuu za Televiziju Pljevlja.
On je, kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, podsjetio na ozbiljne uspjehe Vlade u prethodne tri i po godine na planu podizanja ekonomije, pokretanja razvoja, povećanja broja zaposlenih za preko 25 hiljada, smanjenja stope nezaposlenosti za više od deset odsto, povećanja zarada u različitim sektorima, obezbjeđenja sigurnosti svih davanja iz budžeta – penzija, zarada u javnom sektoru, socijalnih davanja.
“To su bile tri i po godine pune stabilnosti, finansijske konsolidacije zemlje, ubrzanog ekonomskog razvoja u svim sektorima – turizmu, energetici, poljoprivredi, saobraćaju, pa čak i u IT sektoru”, rekao je Marković i dodao da je Crna Gora bilježila najveće stope rasta u Evropi od, prosječno, 4,5 odsto.
Crna Gora se, prema njegovim riječima, intenzivno razvijala od juga do sjevera, a Vlada je trošila stotine miliona EUR u različite projekte kapitalne infrastrukture. U ovoj godini je započeto sa ambicijom da se uberu plodovi takvog strateškog promišljanja, ali je u martu pandemija koronavirusa zaključala u jednom danu cijelu svjetsku ekonomiju.
Marković je kazao da je Vlada djelovala dobro i efikasno, u prvim mjesecima dala fantastičan odgovor na pandemiju koronavirusa.
On je istakao da je, stvarajući pretpostavke za očuvanje zdravlja, Vlada radila i na očuvanju ekonomske supstance privrede.
“Kroz tri paketa mjera, Vlada je dala različite vrste podsticaja kako za zaposlene tako i za poslodavce, a nije izostala podrška socijalno ugroženima”, navodi se u saopštenju.
Prvi paket mjera bio je težak 280 miliona EUR, drugi paket, kroz koji je obuhvaćeno preko 63 hiljade zaposlenih, bio je vrijedan preko 42 miliona EUR.
Tako su sačuvana radna mjesta, a kreiranjem podsticaja za nova zapošljavanja dobijeno je hiljadu novih radnih mjesta.
“Treći paket mjera, težak je 1,2 milijarde EUR za četiri godine, a on je socijalni i sanacioni, ali i razvojni, kreiran je sa vizijom diversifikacije ekonomije, podsticanja proizvodnje i smanjenja uvozne zavisnosti države.
Govoreći o projektima u Pljevljima, Marković je naveo da se realizuju značajni projekti poboljšanja putne infrastrukture.
On je podsjetio je da je 2018. godine rekonstruisan put od Slijepač mosta do Pljevalja, koji uključuje završetak dionice Crkvice Vrulja od 12 kilometara, vrijednosti pet miliona EUR.
Radovi na modernizaciji puta od Vrulje prema Mijakovićima će biti završeni sredinom naredne godine.
“Ugovorili smo modernizaciju puta od Pljevalja do Metaljke. Radovi odlično napreduju”, rekao je Marković i dodao da je u pripremi izrada projekta II faze, do granice.
Započeti su i radovi na rekonstrukciji puta od Pljevalja do Ranče.
“U ovom trenutku imamo zaključenih ugovora preko 30 miliona EUR koji se troše u Pljevljima. Dakle, izvođači su na terenu, mašine rade i zapošljava se lokalna radna snaga i lokalni podizvođači”, rekao je Marković i dodao da je Uprava javnih radova zaključila ugovore vrijedne preko 18 miliona EUR za unapređenje komunalne i društvene infrastrukture.
Marković smatra da je odluka o kupovini Rudnika uglja od strane Elektroprivrede (EPCG) odlična, te da je Rudnik postalo jedno od najprofitabilnih preduzeća, koje je za tri godine ostvarilo preko 22 miliona EUR profita i u kojem, na dobro plaćenim mjestima, radi preko 830 Pljevljaka.
“Rudnik uglja, zajedno sa Vladom i EPCG, sprovodi najznačajnije projekte na ekološkoj sanaciji prostora koji su zbog industrijalizacije i nekontrolisanog odnosa nanijeli štetu Pljevljacima”, rekao je Marković i precizirao da se sanira jalovište bivšeg rudnika Šuplja stijena, rekultivacija odlagališta Maljevac.
On je iskazao uvjerenje da će se brzo ući u ekološku rekonstrukciju Termoelektrane (TE) Pljevlja, kojom će se riješiti problem zagađenja životne sredine ali i obezbijediti resursi za toplifikaciju grada.
“Istovremeno, stvoriće pretpostavke za brži razvoj poljoprivrede i turizma. Sa ekološkom rekonstrukcijom TE, mi u Pljevljima danas trošimo preko 100 miliona EUR”, rekao je Marković.
On je pohvalio i odnos aktuelnog lokalnog rukovodstva, ocjenjujući ga konstruktivnim.