fbpx
19.9 C
Podgorica
September 29, 2022.
NaslovnicaMINA BusinessCiko: Otvoreni Balkan selektivna inicijativa sa nejasnim kriterijumima

Ciko: Otvoreni Balkan selektivna inicijativa sa nejasnim kriterijumima

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Otvoreni Balkan je selektivna inicijativa sa nejasnim kriterijumima kako države postaju njene članice i koje su njihove obaveze, ocijenio je Ilir Ciko iz Albanskog centra za ekonomska istraživanja i poručio da učesnice regionalnih inicijativa moraju razmišljati o važnosti inkluzivnosti i transparentnosti.

On je, na međunarodnoj konferenciji „Jedno tržište za Post-COVID oporavak: podrška Višegradske četvorke (V4) promociji Zajedničkog regionalnog tržišta zemalja Zapadnog Balkana“, kazao da Open Balkan ne vidi kao konkurenta CEFTA-i.

„Te inicijative mogu ići paralelno jedna sa drugom, ali važno je da države koje učestvuju u regionalnim inicijativama razmišljaju o značaju inkluzivnosti u tom procesu, to jeste uključenju svih zemalja regije u te inicijative“, poručio je Ciko na panelu Zapadni Balkan: od CEFTA 2006 do jedinstvenog tržišta EU, preko Akcionog plana za zajedničkog regionalno tržište ili inicijative Otvoreni Balkan.

On smatra da je Open Balkan, koji je promovisan u posljednje tri godine, selektivna inicijativa sa nejasnim kriterijumima kako države postaju članice i koje su njihove obaveze.

„Nema odgovarajućeg sporazuma koji definiše šta države treba da postignu, niti postoji institucija zadužena za implementaciju. Istovremeno je teško izmjeriti kako države napreduju u Open Balkan inicijativi“, kazao je Ciko.

Kako je naveo, slično drugim zemljama u regionu, Albanija se suočila sa poteškoćama prethodnih godina, ne samo zbog kovid pandemije, već i velikog zemljotresa koji se desio.

Ciko je kazao da je prošla godina bila godina oporavka i da se očekuje da će se taj oporavak nastaviti i da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti oko četiri procenta.

Albanija, kako je dodao, ima prilično liberalan trgovinski režim.

„Članica je Svjetske trgovinske organizacije i ima trgovinske odnose sa zemljama regiona i CEFTA-e, kao i EU državama kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, naveo je Ciko.

On smatra da CEFTA nije napredovala kao što je obećavano i očekivano.

„U slučaju CEFTA-e imali smo institucionalizovanu strukturu, kao i formalni, inkluzivni sporazum, gdje su sve države regiona uključene“, istakao je Ciko.

Prema njegovim riječima, taj model se pokazao uspješnim, kao što vidimo iz iskustava drugih država koje su ga koristile da se integrišu u EU.

Kako je naveo Ciko, zbog toga je taj sporazum, uprkos nedostacima, proizveo opipljive rezultate u slučaju Albanije.

„Važna stvar koju često imamo tendenciju da zaboravljamo jeste da CEFTA omogućava državama da napreduju i u biletaralnim odnosima“, naglasio je Ciko.

Milica Muhadinović iz Crnogorske panevropske unije (CPEU) kazala je da Crna Gora ostaje snažan podržavalac procesa evropskih integracija i da je posvećena uvođenju EU standarda u trgovinu i ekonomsku saradnju.

Crna Gora je, kako je navela, zastupnik poštovanja svih CEFTA protokola i pune implementacije Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište (CRM).

Muhadinović je podsjetila da je riječ o akcionom planu koji je u novembru 2020. godine potpisalo svih šest zemalja Zapadnog Balkana i EU.

„Zajedničko regionalno tržište na taj način dobija podršku EU i predstavlja još jedan faktor koji može doprinijeti ostvarivanju bliske ekonomske saradnje u ovoj regiji, naravno u zavisnosti od kapaciteta svakog od regionalnih aktera pojedinačno“, istakla je Muhadinović.

Ona je kazala da je pandemija COVID 19, koja i dalje traje, dovela do toga da Crna Gora iskusi negativnu stopu rasta, koja je posebno uticala na segment turizma.

„Od ove do 2025. godine očekujemo srednju prosječnu stopu rasta od četiri odsto“, navela je Muhadinović.

Strane direktne investicije (SDI), kako je kazala, bile su jako važne za razvoj Crne Gore, naročito od 2006. godine.

„Situacija sa pandemijom je uticala na pad BDP-a. Priliv SDI od tada i nije u nekom značajnijem porastu“, rekla je Muhadinović.

Govoreći o trgovinskom profilu države, ona je navela da je Crna Gora otvorena, liberalna ekonomija, uvozno zavisna i servisno orijentisana ekonomija, uz posebno oslanjanje na turizam.

Faruk Hadžić iz Vanjskopolitičke inicijative iz Sarajeva kazao je da se u posljednjih nekoliko godina, naročito tokom krize koju karakteriše inflacija i energetska kriza, primjećuje da regionalna saradnja ostaje od krucijalnog značaja.

On je poručio da ekonomije regiona pokazuju da se mora raditi na ekonomskoj integraciji, jer je to način da se poveća obim trgovine i ukupne saradnje.

Hadžić je rekao da u Bosni i Hercegovini (BiH) smatraju da ekonomski aspekt mora biti primaran u razmatranju bilo koje regionalne inicijative.

On je dodao da je pandemija COVID 19 ostavila ozbiljne posljedice na trgovinu (BiH), na izvoz, i da su se vratili na nivo trgovine koji je karakterisao 2016, 2017. godinu.

Visar Vokri iz Instituta za razvojna istraživanja iz Prištine ocijenio je da je izvorna CEFTA bila uspješnija od aktuelne.

On je poručio da će bez inkluzivne saradnje svih država Zapadnog Balkana, svaka inicijativa biti osuđena na propast.

„Inkluzivne inicijative dijele zajedničke interese i to je ono što je potrebno regionu“, istakao je Vokri.

On je naveo da je region još suočen sa nekim bazičnim pitanjima koja proizilaze iz neriješenih bilateralnih odnosa i da bez njihovog rješavanja nema prostora za jačanje regionalne saradnje.

„Tarifne barijere ostaju izazov. Sad već razgovaramo o nekim novim inicijativama, ali bez rješavanja postojećih sporova bilo koja inicijativa biće neuspješna“, smatra Vokri.

Glavni preduslov za uspjeh inicijativa, kako je dodao, je fer i jednak položaj aktera.

Blagica Petreski iz Ekonomskog, istraživačkog i
političkog instituta iz Skoplja kazala je da zajedničko regionalno tržište predviđa usaglašenu regionalnu politiku za privlačenje SDI, a trenutno svaka država u regionu osmišljava svoje politike za njihovo povećavanje.

„Svaka država se takmiči sa drugim državama, smanjujući poreze kako bi privukla SDI, i kroz zajedničko regionalno tržište se očekuje da bi države te politike više i bolje koordinisale“, dodala je Petreski.

Ona je istakla da će Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište definitivno donijeti napredak u kriterijumima koji se razvijaju za izgradnju funkcionalnih tržišnih ekonomija i kreirati određeni nivo pripremljenosti za EU članstvo.

Petreski je dodala da postoji i veći broj izazova, počev od političke dimenzije.

Predrag Bjelić iz Centra za spoljnu politiku iz Beograda kazao je da je EU najveći trgovinski partner Srbije i dodao da se više od 60 odsto uvoza i izvoza tiče upravo Unije.

„Na drugom mjestu su zemlje potpisnice CEFTA-e – iz našeg najbližeg okruženja, što je jako važno za Srbiju. Uključili smo i evroazijske ekonomije sa kojima Srbija ima uspostavljene ekonomske odnose“, rekao je Bjelić.

CEFTA je, kako je naglasio, jako važan okvir za Srbiju.

„Jako je važna jer se, osim uspostavljene slobodne trgovinske zone za industrijske robe, ona proširuje na poljoprivredne proizvoda i usluge“, dodao je Bjelić.

Prema njegovim riječima, svi novi, dodatni protokoli CEFTA sporazuma daju novi zamah razvoju trgovine.

„Pored toga, postoje određene političke prepreke koje se očituju u okviru sporazuma CEFTA“, naveo je Bjelić.

On je, govoreći o Open Balkanu, kazao da je OB na neki način preuzeo određene inicijative iz CEFTA-e.

Bjelić vjeruje da su CEFTA i Open Balkan na neki način u blagom konfliktu.

„Tokom pandemije smo iskusili, što je vrijedno pohvale, takozvane zelene koridore za medicinska sredstva i vakcine. CEFTA je igrala veoma važnu ulogu u olakšavanju prelaska i kretanja dobara, što je bilo vrlo važno kako bismo se izborili sa kovid pandemijom“, naglasio je Bjelić.

Prema njegovim riječima, Otvoreni Balkan donosi mnogo stvari koje su bliske zajedničkom regionalnom tržištu, a koje CEFTA nije dodatno razvijala zbog poznatih ograničenja.

Kako je naveo Bjelić, Otvoreni Balkan ne zalazi dublje od CEFTA-e, ali mnoge stvari koje se realizuju u okviru te inicijative se sprovode mnogo dinamičnije i brže.

„Kada je riječ o Otvorenom Balkanu, nije najjasnije na koji način će biti kombinovan sa naporima zemalja regiona da pristupe EU“, dodao je Bjelić.

On je kazao da je liberalizacija tržišta korisna za svaku od zemlja WB6, kao i integraciju regije u EU.

Predsjednica CPEU Gordana Đurović rekla je da su, kada je riječ o regionalnim inicijativama, inkluzivnost i transparentnost najvažnije teme.

Ona je dodala da na Zapadnom Balkanu postoji 35 aktivnih regionalnih inicijativa, u našem fokusu je Zajedničko regionalnog tržište kroz Berlinski proces, dok je Otvoreni Balkan prva regionalna inicijativa koja nije ujedinila, već podijelila region.

Konferencija je održana u okviru projekta „V4 podržava promociju Zajedničkog regionalnog tržišta ZB6: jedno tržište za post-COVID oporavak“, koji je podržao Međunarodni Višegrad fond.

Projekt je usmjeren na razmjenu iskustava, prenos znanja i preporuku daljnje regionalne ekonomske saradnje i integracije kroz razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta ZB6 koristeći iskustva iz ex-CEFTA-e i V4 zemalja, nakon integracije u jedinstveno tržište EU.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije