London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošle sedmice, treće zaredom, pa su dostigle nove najviše nivoe u gotovo tri mjeseca, što se zahvaljuje napretku u trgovinskim odnosima između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice porasla 1,4 odsto, na 66,14 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,6 odsto, na 60,44 USD, prenosi SEEbiz.
Rast cijena nafte treću sedmicu zaredom zahvaljuje se potvrdi da će prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine biti potpisana početkom januara.
Predsjednik SAD-a Donald Trump u petak je, nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, kazao da je ostvaren napredak po pitanju slobodne trgovine sa Sjevernom Korejom i Hong Kongom, čime je odagnao strahove investitora od nove eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Kina je, međutim, objavila popis izuzeća od uvoznih carina za šest naftnih i hemijskih proizvoda iz SAD-a.
Poboljšanje trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine podržalo je nadu ulagača da će se zaustaviti usporavanje rasta dvije najveće svjetske ekonomije i dva najveća potrošača nafte u svijetu, što bi trebalo dovesti do jačanja potražnje za naftom u narednoj godini.
Podršku cijenama pružio je i niz boljih nego što se očekivalo pokazatelja iz američke ekonomije.
Između ostalog, druga procjena američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazala je da je privreda u trećem kvartalu porasla 2,1 odsto na godišnjem nivou, gotovo istim tempom kao i u prethodnom tromjesečju.
Većina značajnih privreda vjerovatno je za sada izbjegla recesiju, ali rast će i dalje biti slab u narednoj godini, pokazuju Reutersove ankete.
„Energetski sektor u cjelini na putu je da ovu godinu završi u solidnom plusu, isključivo zahvaljujući tržištu nafte”, kazala je analatičarka Commerzbanke, Barbara Lambrecht.
Od početka godine cijena nafte porasla je na londonskom tržištu 23 odsto, nakon gotovo 20-postotnog pada u prošloj godini.
Podršku cijenama pruža i nedavni dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njegovih partnera, uključujući Rusiju, o daljem smanjenju proizvodnje kako bi spriječili preveliku ponudu u uslovima usporavanja rasta globalne ekonomije i potražnje za naftom.
Proizvodnja će u prvom tromjesečju naredne godine biti smanjena dodatnih 500 hiljada barela dnevno. Trenutno smanjenje proizvodnje OPEC-a iznosi 1,2 miliona barela dnevno, a novim sporazumom smanjenje će dostići 1,7 miliona barela dnevno ili oko 1,7 odsto globalne naftne proizvodnje.
I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje, kao što su Norveška i Brazil, već je duže vrijeme povećavaju.
U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim nivoima, oko 13 miliona barela dnevno, a izvještaj firme Baker Hughes pokazuje da je prošle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan drugu sedmicu zaredom, i to za njih 18, na ukupno 685.
Ipak, od početka godine broj aktivnih bušotinskih postrojenja smanjen je u SAD-u za njih otprilike 200, pa će u ovoj godini biti zabilježen prvi pad tog broja od 2016.