London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, druge zaredom, nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri dogovorili smanjenje proizvodnje kako bi podržali cijene.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice porasla 3,8 odsto, na 61,67 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,3 odsto, na 52,60 USD, prenosi SEEbiz.
Značajniji uspon cijena uslijedio je u petak kada su OPEC i Rusija postigli dogovor o smanjenju proizvodnje nafte 1,2 miliona barela dnevno, uprkos pritisku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa da zaustave rast cijena.
OPEC će od januara naredne godine smanjiti proizvodnju 800 hiljada barela dnevno, a nezavisni proizvođači 400 hiljada barela.
Trump je tražio od OPEC-a da ne smanjuje proizvodnju kako bi cijene nafte nastavile silaznom putanjom, a Saudijsku Arabiju pozvao da pomogne globalnoj ekonomiji zadržavanjem proizvodnje na dosadašnjem nivou.
Uprkos tome, Saudijska Arabija odlučila je da smanji proizvodnju.
»Mislim da Saudijci hodaju po tankom konopcu: pokušavaju da održe dobre odnose sa SAD-om, ali žele takođe da budu sigurni da će cijene nafte porasti kako bi uravnotežili svoj budžet. A bez smanjenja proizvodnje, cijene nafte našle bi se pod snažnim pritiskom prema dolje«, objasnio je potpredsjednik u firmi Stratas Advisors, John Paisie.
Od početka oktobra cijene nafte su potonule više od 20 odsto i zaronile na najniže nivoe u godinu, jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.
Proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača, OPEC-a, Rusije i SAD-a, porasla je od kraja prošle godine 3,3 miliona barela dnevno, na 56,38 miliona, čime se pokriva gotovo 60 odsto globalne potrošnje.
S druge strane, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.
A zbog velike proizvodnje i slabije potražnje, posljednjih mjeseci snažno su porasle zalihe ‘crnoga zlata’ u svijetu.
»Smanjenje proizvodnje 1,2 miliona barela dnevno trebalo bi biti dovoljno da se razrijedi, ali ne i eliminiše očekivani rast zaliha u prvoj polovini naredne godine«, kazao je Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.
Tim više što se u SAD-u, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 miliona barela dnevno.
Proizvodnja u SAD-u vjerovatno će, kako su rekli analitičari, i u narednom period ostati na rekordnim nivoima, iako je u petak firma Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao za njih deset, što je njihov najveći sedmični pad od maja 2016. godine.
Ipak, ukupan broj od 877 aktivnih postrojenja znatno je veći nego u istom prošlogodišnjem periodu, kada ih je bilo oko 750.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
