London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte skliznule su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod nivoa od 63 USD, pod uticajem rasta zaliha sirove nafte u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i slabih ekonomskih podataka iz Eurozone.
Na londonskom tržištu cijena barela je pala 17 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 62,79 USD.
Na američkom tržištu barelom se trgovalo po skoro nepromijenjenoj cijeni, od 57,18 USD, prenosi HRportfolio.
Iz Američkog instituta za naftu (API) kazali su da su američke zalihe sirove nafte porasle prošle sedmice za 4,3 miliona barela.
To je skoro trostruko veći rast nego što su analitičari očekivali.
Giovanni Staunovo iz UBS-a ocijenio je da su cijene nafte pod blagim pritiskom API-jevih podataka, koji su pokazali veći rast zaliha nrgoo što su analitičari očekivali.
“Tržišni učesnici pažljivo će pratiti hoće li izvještaj Američke uprave za energetiku (EIA) potvrditi takav skok, budući je prošlosedmični API-jev izvještaj pokazao pad zaliha, a službeni podaci njihov rast”, tumači Staunovo.
Dodatni pritisak na cijene nafte, zbog zabrinutosti za potražnju, stvorio je izvještaj londonske kompanije Markit, koji je pokazao neznatan rast aktivnosti u njemačkom uslužnom sektoru u oktobru.
Njemačka industrija bilježi pad aktivnosti već gotovo godinu.
Ekonomija eurozone bila je ipak, prema Markitovom izvještaju, na korak od stagnacije.
Trgovci pažljivo prate i trgovinske pregovore SAD-a i Kine, dva vodeća potrošača nafte u svijetu.
Vašington i Peking nastoje da riješe sporna pitanja kako bi već u ovom mjesecu potpisali „prvu fazu” trgovinskog sporazuma i tim utrli put rješenju sukoba koji usporava rast svjetske ekonomije.
Značajniji pad cijena zakočila je pojačana napetost na Bliskom istoku, ključnoj svjetskoj regiji za proizvodnju nafte, zbog iranskog obogaćivanja urana.
Teheran se time dodatno ogradio od nuklearnog sporazuma iz kojeg se SAD povukao još prošle godine, ponovo uvodeći sankcije Teheranu.
Zbog američkih sankcija iranska prodaja nafte smanjena je više od 80 odsto, što je teško pogodilo ekonomiju te bliskoistočne zemlje.
Stephen Brennock iz PVM-a kazao je da ta članica Organizacije zemalja – izvoznica nafte (OPEC) postupno odbacuje svoje nuklearne obveze, a mogla bi se naći i u iskušenju da ponovo izazove poremećaje u snabdijevanju s Bliskog istoka kako bi podstakla rast cijena.
“Tim su stvoreni uslovi za eskalaciju tenzija u regiji i za ponovno uvođenje pune premije na geopolitički rizik”, dodao je Brennock.
Odvojeno je OPEC, na svojim službenim stranicama, saopštio da je cijena barela referentne korpe nafte njegovih članica u utorak iznosila 62,57 USD, što je za 57 centi više nego prethodnog dana trgovanja.
