Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centralna banka (CBCG) objavila je anketu koja pokazuje da bankari u narednom periodu očekuju pooštrovanje kriterijuma za dodjelu kredita i stanovništvu i privredi.
Dnevne novine pišu da ukoliko je zbog koronavirusa očekivan pad tražnje za kreditima u drugom kvartalu, onda svakako raduje porast odobrenih kredita u julu.
Rezultati ankete pokazuju da je u drugom kvartalu došlo do pada tražnje stanovništva za kreditima, što je u skladu sa očekivanjima iskazanim u prethodnoj anketi.
“Banke smatraju da je pad tražnje u drugom kvartalu bio vođen pogoršanom ekonomskom situacijom u zemlji, usljed pojave koronavirusa. Kao faktor pada tražnje banke su evidentirale, prije svega, niže zarade, smanjenje zaposlenosti, kao i lošiju situaciju na tržištu nekretnina. Takođe, na pad tražnje za kreditima prema ocjeni banaka uticalo je smanjenje i odlaganje kupovine nekretnina i trajnih potrošačkih dobara”, navodi se u dokumentu CBCG.
Banke i u narednom kvartalu očekuju pad tražnje stanovništva za kreditima, posebno za stambenim kreditima.
Prema rezultatima ankete, pad tražnje stanovištva za kreditima će, ipak, biti manji od evidentiranog u drugom kvartalu.
U narednom kvartalu, pad tražnje objašnjavaju nižom ekonomskom aktivnošću usljed pandemije koronavirusa, te pogoršanim ekonomskim pokazateljima.
Takođe, na pad tražnje za kreditima prema ocjeni banaka uticaće i smanjenje i odlaganje kupovine nekretnina i trajnih potrošačkih dobara.
Prema ocjeni banaka, u drugom kvartalu kreditni standardi za stanovništvo su pooštreni u odnosu na prethodni kvartal. Banke su evidentirale pooštravanje standarda pri odobravanju stambenih, potrošačkih i ostalih kredita.
Banke očekuju da bi krediti odobreni stanovništvu, kako stambeni tako i potrošački i ostali krediti, mogli biti pooštreni u narednom kvartalu.
Prema ocjeni banaka, na pooštravanje standarda u drugom kvartalu tekuće godine najviše je uticala pogoršana ekonomska situacija, veća nenaplativost potraživanja, veći troškovi sredstava, kao i niža spremnost na preuzimanje rizika.
Takođe, manji dio bankarskog sektora je istakao da je implementacija Odluke o makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na kredite koje banke odobravaju građanima dodatno uticala na pooštravanje standarda.
Banke očekuju da će u i narednom kvartalu, isti faktori djelovati u smjeru pooštravanja standarda za odobrenje kredita stanovništvu.
Smanjena konkurencija, kao i veći rizik zahtijevanog kolaterala, prema ocjeni manjeg dijela bankarskog sektora mogli bi dodatno pooštriti standarde za kredite stanovništvu.
S druge strane, u pravcu ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu mogla bi djelovati jedino veća spremnost za preuzimanje rizika.
Banke ocjenjuju da su u drugom kvartalu kreditni uslovi pri odobravanju kredita stanovništvu u pogledu kamatnih marži i vrijednosti hipoteka bili ublaženi.
Sa druge strane, povećani zahtjevi u pogledu kolaterala i učešća depozita u odobravanju kredita stavnovništvu uticali su na pooštravanje uslova.
Banke su iskazale da kreditni uslovi u pogledu provizija i naknada, te ročnosti i grejs perioda kredita nijesu zabilježili promjene u drugom kvartalu.
U narednom kvartalu banke očekuju pooštravanje kreditnih uslova, u pogledu kamatnih marži, zahtjeva u pogledu kolaterala vrijednosti, učešća i depozita i hipoteka.
Banke očekuju da bi povećanje ročnosti i grejs perioda kredita stavnovništvu moglo ublažiti standarde ovoj kategoriji kredita.
Ukupno odobreni krediti banaka na kraju jula iznosili su 3,18 milijardi EUR i bilježe rast od 2,6 odsto na mjesečnom nivou, dok u odnosu na jul prošle godine bilježe rast od šest odsto.
Depoziti u bankama u julu su iznosili 3,3 milijarde EUR, i zabilježili su neznatan rast na mjesečnom nivou, dok na godišnjem nivou bilježe pad od 3,4 odsto.
Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u julu iznosila je 5,36 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 5,87 odsto.
