fbpx
17 C
Podgorica
September 29, 2022.
NaslovnicaMINA BusinessAbazović: Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja

Abazović: Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja, a bez ekonomskog razvoja nema progresa Crne Gore, kazao je premijer Dritan Abazović.

Privredna komora Crne Gore (PKCG) je danas organizovala sastanak premijera i ministara sa privrednicima.

Kako je saopšteno iz PKCG, moderator je bio potpredsjednik Komore Pavle Radovanović, koji je istakao intenzivnu saradnju sa novom Vladom, što već daje konkretne rezultate u interesu poslovne zajednice.

Abazović je naglasio da Vladu interesuju vladavina prava i ekonomski razvoj, dok su sve ostale teme nametnute mimo njene volje.

“Vladavina prava i ekonomski razvoj su potpuno kompatibilne teme. Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja a bez ekonomskog razvoja nema progresa Crne Gore”, kazao je Abazović na sastanku.

On je istakao da zbog uvezene krize predstoji izazovni period od jeseni sa čime se moramo suočiti.

“Zajedno moramo učiniti sve kako bismo olakšali život građanima i sačuvali privrednu aktivu”, naveo je Abazović.

Kako je saopšteno, Abazović je zadovoljan postignutim tokom prvih 50 dana rada Vlade, ocjenjujući da je počelo rješavanje određenih prioritetnih pitanja.

On je najavio da će u fokusu biti otklanjanje izazova u nadležnosti Ministarstva ekologije i prostornog planiranja, kako bi se omogućile nove investicije.

“Moramo da vjerujemo u sebe jer ideje mogu da se ostvaruju. Imamo veliku želju da 13. jula otvorimo autoput, bulevar Podgorica-Danilovgrad i položimo kamen temeljac za žičaru Kotor-Lovćen”, kazao je Abazović.

Abazović je istakao problem da zbog inflacije i rasta cijena inputa u opasnosti realizacija kapitalnih projekata po ranijim tenderima.

“Moramo da motivišemo investitore kako bi realizovali projekte na sjeveru Crne Gore. Pozivam i vas da privredne aktivnosti, ako vam to ne predstavlja prepreku u biznisu, usmjeravate ka sjeveru, jer ne želimo da dozvolimo da se u potpunosti isprazni i da ne možemo da ga reanimiramo”, naveo je Abazović.

On je dodao da postoje brojni projekti vezani za energetiku i pozvao Elektroprivredu (EPCG) na fleksibilnost u smislu omogućavanja priključenja na mrežu novih energetskih objekata.

“Moramo kroz partnerstvo omogućiti da se što prije realizuje sve što je zelena energija i predstavlja diverzifikaciju energenata”, rekao je on.

Prema riječima Abazovića, država je spremna da kupi dio Luke Bar koji je u vlasništvu turskih investitora i nađe novog operatera koji bi bio spreman da doprinese revitalizaciji željeznice i realizaciji autoputa.

“Luka Bar je blago jer može da promijeni cijelu Crnu Goru što ne može nijedan aerodrom ili drugi objekat”, ocijenio je Abazović.

On je naveo i ideju Vlade da se napravi Airpark Berane gdje ne bi bio samo aerodrom već i dva povezana biznisa.

“Potrebno je što prije ući u realizaciju projekta cementare u Pljevljima”, smatra Abazović.

Abazović je naglasio da je neophodno da Crna Gora smanji zavisnost od uvoza.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su agrar i energetika ključni za ekonomiju.

“Što više ulažite u poljoprivredu, jer su hrana i energija najbitinije”, kazao je Joković.

Prema njegovim riječima, postoji inicijativa da se evidentira sva obradiva zemlja u državnom vlasništvu i podijeli primarnim poljoprivrednim proizvođačima.

Joković je podsjetio na značajnu podršku države agraru, dodajući da se nedovoljno koriste sredstva iz IPARD fondova.

“Od 15 miliona grantova samo je 3,8 miliona iskorišćeno u 2021. godini. Ako ovako budemo koristili sredstva ostaćemo bez njih”, kazao je Joković.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, saopštio je da trenutno u Crnoj Gori boravi 68 hiljada turista, 94 odsto u odnosu na 2019, a 21 odsto više nego prošle godine.

“Na nama je da turističku sezonu produžimo kako bismo sustigli rekordnu 2019. godinu”, naveo je Đurović.

On je kazao da je Luka Bar prioritet i da će država dati sve od sebe da je vrati u vlasništvo.

“Limitiranje marži osnovnih namirnica je iznuđena odluka u dogovoru s privredom. Nadamo se da je ovaj potez kratkog vijeka jer sam svjestan da ograničava tržišnu ekonomiju”, naveo je Đurović.

On je pozvao kompanije da skrate rokove izmirenja obaveza prema malim proizvođačima.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da je država od 2018. do 2022. u budžetu imala 42 miliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na gorivo za jahte.

“Mi smanjujemo akcize za građane i privredu. Ovo nije nepredvidljiva poreska politika. Predvidljivost, stabilnost i dgovornost je moto ove vlade”, rekao je Damjanović.

On je istakao da je porez na dobit, koji su privrednici istakli kao barijeru razvoja kompanija, nešto što je zatečeno i planirano u budžetu na ovu godinu.

Predsjednik kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, najavio je plan da zajedno sa Mesnom industrijom Goranović realizuje veliku investiciju u proizvodnju koja bi za 60 odsto umanjila uvoz mesa.

“Kontinuirani rast cijena, poremećaji u snabdjevanju, nelikvidnost, povećanje poreza na dobit, neki su od izazova koji otežavaju poslovanje privrede”, smatra Bokan.

On je ocijenio da povećanje stope poreza na dobit sa devet na 15 odsto predstavlja veliku barijeru za kompanije koje ulažu u razvoj, ali i da to destimulativno djeluje na nove strane investicije.

“Pozivam izvršnu vlast da povede računa o pokretačima, nosiocima privatnog sektora. Pružite nam bezbjedan okvir za poslovanje jer smo mi temelj, oslonac privrede i samo zdravim pristupom možemo doći do cilja – ekonomske stabilnosti i jačanja privrede”, poručio je Bokan.

Predsjednik Odbora udruženja (OU) turizma i ugostiteljstva, Ranko Jovović, istakao je ogroman problem nedostatka radne snage u tom sektoru čijem bi rješavanju, kako je kazao, moglo doprinijeti, između ostalog i uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika .

“Vjerujem da bi zainteresovanost mladih za ova zanimanja bila mnogo veća kada bi bilo sigurno da mogu imati primanja tokom cijele godine”, kazao je Jovovič, dodajući da je potrebno skratiti proceduru prijave stranaca na sezonske poslove.

Hilmija Franca iz kompanije Mesopromet, ocijenio je da poljoprivreda predstavlja jedan od ključnih sektora za održivi razvoj i očuvanje crnogorskog sela, kao i da ju je potrebno čvršće povezati sa trgovinom i ugostiteljstvom.

Franca je istakao da veliki potencijal razvoja predstavljaju neiskoriščeni resursi u toj oblasti, da je neophodno razvijati industrijsku preradu hrane, kao i da bi mjere podrške iz Agrobudžeta trebalo značajno uvećati, po uzoru na države CEFTA.

Boris Kovačević iz kompanije Hemomont ukazao je da problem koji duže od decenije imaju sa upisom zemljišta, što dovodi u rizik poslovanje ove kompanije koja je u inostranom vlasništvu i onemogućava realizaciju vrijednih projekata.

Predsjednik OU ICT, Aleksandar Radulović, apelovao je na nastavak realizacije procesa digitalizacije javne uprave.
Prema njegovim riječima, neophodno je donijeti regulativu koja će urediti eUpravu, elektronski potpis i elektronsku arhivu.

“Pozivamo Vladu da pruži podršku digitalnoj koaliciji koja je inicirana 2018. Godine”, kazao je Radulović.

Ispred kompanije Uniprom KAP, Nebojša Dožić, rekao je da je ta kompanija bila prinuđena da prekine primarnu proizvodnju zbog povećanja cijene električne energije, ali da ipak planira otvaranje nove fabrike profila, kao i da su u 2022. godini već realizovali 110 milona izvoza od planiranih 250.

Predsjednik OU saobraćaja, Deda Đelović, smatra da u toj grani treba preispitati ciljeve i prepoznati prioritetne projekte, među kojima su nastavak izgradnje autoputa i modernizacija željeznice.

Iz Mljekara Srna, Zorka Šljukić, naglasila je izazove u nabavci staklene ambalaže za mlječne proizvode i tendenciju pada proizvodnje sirovog mlijeka što prerađivače primorava da ga uvoze, a pri čemu im barijeru predstavlja konstantno uzorkovanje.

Ona je apelovala da se intenziviraju edukacije o kvalitetu i značaju sirovog mleka, te iznađe način kako bi se omogućio izvoz crnogorskih mlječnih proizvoda u Albaniju.

Predsjednik Skupštine PKCG, Vojo Banović, ocijenio je da valorizacija potencijala Luke Bar zavisi od revitalizacije željeznice.

“Moramo to posmatrati kao jedinstveni sistem. jer samo tako možemo da valorizujemo potencijale Luke. Dva operatera luke sada životare. Silus za žitarice od 30 hiljada tona je prazan. Nekad je u taj silus išlo 250 hiljada tona ćitarica, ali sada ste limitirani željeznicom, jer vam dva mjeseca treba da napunite silos, pa tako zarobite kapital”, rekao je Banović.

On je dodao da raduju najave o otkupu dijela koji se odnosi na Port of Adria jer je to srce luke.

Predsjednik OU bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja, Miloš Miketić, ocijenio je da je nelikvidnost privrede uslovljena dugim rokovima plaćanja.

Predsjednik OU špeditera, Darko Globarević, kazao je da je važna predvidljivost uslova za poslovanje.

Globarević je ocijenio da će akcize na gorivo za jahte negativno uticati i na poslovanje Luke Bar, aerodroma, pa i samog plutajućeg doka o kojem je premijer pričao.

Potpredsjednik Skupštine Hasan Ramović pozvao je na ukidanje poreza na inpute za poljoprivrednu proizvodnju i predložio da se poljoprivredni proizvodi oslobode poreza na promet.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije