Podgorica, (MINA) – Romi i Egipćani i dalje su najmarginalizovanija grupa u Crnoj Gori, kada se uzmu u obzir svi indiktori ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kazao je ombudsman Siniša Bjeković.
On je, na predstavljanju Izvještaja o položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, rekao da su neka sistemska rješenja započela sa realizacijom.
„Ali, ako se taj proces ne dovede do kraja, bojimo se da neće doprinijeti osnovnom cilju, a to je izgradnja ličnosti i sticanja znanja u dovoljnoj mjeri da djeca iz te populacije budu konkurentna u svim oblastima života i rada u Crnoj Gori“, kazao je Bjeković.
On je rekao da je veliki broj romskih i egipćanskih porodica i dalje marginalizovan, izolovan od ostatka stanovništva i lociran u naseljima koja su odvojena od onih sa neromskim stanovništvom.
Bjeković je kazao da i fizička distanca utiče na socijalnu dimenziju i isključivost u mnogim oblastima.
On je rekao da se skoro polovina objekata u kojima žive pripadnici romske i egipćanske populacije nalazi u njihovom vlasništvu, ali da je problem identifikovan u pogledu vlasništva nad zemljištom na kojem su stambeni objekti izgrađeni.
„Gdje je u dominantnom broju slučajeva evidentiran problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa u pogledu vlasništva nad samim zemljištem, ali i otvoreno pitanje legalizacije objekata koji su odavno izgrađeni na postojećim lokacijama“, dodao je Bjeković.
Prema njegovim riječima, prenaseljenost stambenih objekata predstavlja dodatni problem.
„A veliki procenat domaćinstava u kojima žive Romi i Egipćani nemaju osnovne uslove za pristojan život, odosno elementarne uslove boravka u objektu za stanovanje“, kazao je Bjeković.
Isto se, kako je naveo, odnosi na opremanje domaćinstava elementarnom opremom za odvijanje svakodnevnog života u uslovima današnjice.
Bjeković je rekao da je kvalitet gradnje dodatni problem, jer je veliki broj objekata izgrađen od nekvalitetnog materijala.
„Sve ovo utiče na mnoge životne aktivnosti i status populacije, uključujući zdravlje, komunikaciju sa preostalim dijelom populacije, dostupnost dobara i usluga i slično“, dodao je Bjeković.
On je kazao da je zapošljavanje jedan od važnih ciljeva za integraciju Roma i Egipćana u ekonomskoj i socijalnoj sferi.
Zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić Kurti kazala je da su se oblasti obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i rješavanje pravnog statusa, izdvojile kao prioritetne.
„Generalno zapažanje jeste da je položaj Roma i Egipćana još uvijek nepovoljan u svim ključnim aspektima života, od socijalnog, ekonomskog statusa, do obrazovanje i isključenosti i političke participacije“, rekla je Dobardžić Kurti.
Ona je podsjetila da Crna Gora ima normativni okvir za zaštitu prava manjina kroz ustavne i zakonske garancije, i da je zabranjem bilo koji vid diskriminacije.
Govoreći o problemu obrazovanja, Dobardžić Kurti je kazala da na nedovoljan nivo obrazovanja među Romima i Egipćanima utiče više faktora.
„Najčešći razlozi su na nedostatak finansijskih sredstava, podređen socio-ekonomski položaj, nedostatak dokumantacije, administartivne teškoće prilikom upisa, nedovoljno obrazovanje roditelja“, kazala je Dobardžić Kurti.
Ona je dodala da na niži nivo obrazovanja utiče i manjak svijesti o važnosti obrazovanja, kulturološki aspekt – preuranjeni brakovi, tradicionalne ženske uloge u domćinstvima, gdje su najveći izgledi da se djevojčicama uskrati obrazovanje.
Dobardžić Kurti je kazala da Izvještaj sadrži preporuke prema kojima se moraju razvijati mehanizmi za stalno obrazovanje djece i roditelja iz romske i egipćanske populacije, kao i veća kontrola kvaliteta stečenog obrazovanja.
Govoreći o problemu zapošljavanja, Dobardžić Kurti je kazala da Romi i Egipćani najčešće rade u komunalnom sektoru, održavanju higijene, sakupljanju i preradi sekundarnih sirovina i obavljanju drugih fizičkih poslova.
„Potrebno je intenzivirati programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i finansijske podrške za samozapošljavanje Roma i Egipćana“, navela je Dobardžić Kurti.
Ministar ljudskih i manjinskh prava Fatmir Đeka rekao je da taj resor prepoznaje probleme sa kojima se romska zajednica suočava, posebno u oblasti socijalne isključenosti i siromaštva.
“Stoga je odgovorno budžetiranje ključan pristup u rješavanju ovog problema”, kazao je Đeka.
On je rekao da su Romi narod koji je u mnogim država zanemaren i čija se integracija odvija duže vremena.
„Njihova zajednica ostaje najugroženija društvena grupa, i u Crnoj Gori je prema posljednjim istraživanjima na margini, socijalno isključena“, kazao je Đeka.
Kako je naveo, u Ministarstvo smatraju da je lokalni nivo važan u rješavanju tog problema, “jer se tamo nalaze stvarne potrebe romske zajednice”.
„Stoga je ključno uvezati nacionalne politike sa lokalnim nivoom. Jedan od osnovnih ciljeva Vlade i Ministarstva je puna integracija svih manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u društveni život“, rekao je Đeka.
On je dodao da će pomoći lokalnim vlastima da integrišu mjere za romsku zjednicu u redovne politike i budžete.
„Krajnji cilj je osigurati ravnopravnost smanjenjem socio-ekonomskog jaza između Roma i većinskog stanovništva“, kazao je Đeka.
On je naveo da Poznanjska deklaracija predstavlja važan korak u borbi za poboljšanje statusa Roma.
„Implementacija regionalnih standarda u javnom budžetiranju, osiguravanje povećanja javnih budžeta na centralnom i lokalnom nivou i unapređenje politika koje će uticati na poboljšanje statusa Roma, ključni su koraci u procesu inkluzije te zajednice“, rekao je Đeka.
Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori, Lejla Dervišagić, naglasila je važnost usklađivanja aktivnosti sa preporukama Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerencije, koje se odnose na borbu protiv anticiganizma i diskriminacije Roma.
Prema njenim riječima, izrada Izvještaja je važan korak u tom pravcu.
Kako je dodala, naredni korak je sprovođenje preporuka Izvještaja, kako bi se uticalo na probleme kojima su izložene romska i egipćanska populacija, kao što su visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa upisa i završavanja škola, loši životni uslovi.
„Zajednička odgovornost je stvaranje društva u kojem svi pojedinci uključujući i Rome i Egipaćne imaju jednke mogućnosti“, poručila je Dervišagić.
Predstavnica delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Liselot Isakson, kazala je da je riječ o jednoj od najranjivijih grupa, ne samo u Crnoj Gori nego i u Evropi, koja je najsnažnije pogođena kada se dogodi neka kriza.
Ona je rekla da je važna posvećenost Crne Gore da se bori protiv anticiganizma.
Isakson je kazala da EU pruža podršku integraciji Roma, kao i da je fokus njihove pažnje pristup obrazovanju, poboljšavanje situacije na tržištu rada, preduzetnistvu i zapošljavanje.
Ona je navela da se EU podrška ogleda i kroz IPA projekte.
Isakson je pozvala na sagledavanje najboljeg načina kako bi se zaštitila prava Roma, i kazala da je potrebno mjere kreirati ne za njih, nego sa njima.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
