fbpx
NaslovnicaGlavna vijestPandemija pokazala brojne manjkavosti zdravstvenog sistema

Pandemija pokazala brojne manjkavosti zdravstvenog sistema

Podgorica, (MINA) – Pojava koronavirusa u Crnoj Gori otkrila je brojne manjkavosti zdravstvenog sistema ali i nedostatak demokratskih kapaciteta da se sačuva vladavina prava u momentima krize, pokazuje analiza Instituta alternativa (IA) „Odgovor Crne Gore na COVID-19“.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Dragana Jaćimović rekla je da se Crna Gora na početku pandemije borila efikasno protiv koronavirusa, budući da su epidemijske mjere uvedene prije nego što je u državi zabilježen prvi zaraženi slučaj.

Ona je na panel diskusiji “Upravljanje krizama – Čemu nas je naučio COVID-19?” kazala da su se, kako je vrijeme odmicalo, počeli da pokazuju sistemski nedostaci za upravljanje takvom vrstom krize.

“Činjenica da smo imali dvije vlasti, odnosno da se tokom kovid krize desila promjena vlasti, odrazila se na to kako se upravljalo krizom, pa smo imali različite mjere, odnosno različit pristup u donošenju mjera od dvije različite vlasti“, saopštila je Jaćimović.

Ona je rekla da su u prvom talasu pandemije građani jako podržavali stroge mjere Vlade, ali da je ta podrška vremenom opadala, zbog selektivne razmjene informacija, nejasne komunikacije mjera u određenom periodu, kršenja ljudskih prava i kršenja Ustava.

Jaćimović je ukazala na, kako je rekla, nedostatak institucionalne proaktivnosti u donošenju odluka.

Kako je saopštila, proaktivnost je pogotovo izostala od Skupštne, Ustavnog suda i Agencije za zaštitu ličnih podakata (AZLP).

“Od početka epidemije, Skupštini je trebalo dva mjeseca da održi prvu sjednicu na kojoj bi uopšte raspravljala o mjerama. To je jedan od ključnih nedostataka, govoreći o cijelom lancu insititucija koje su bile dužne da zaštite i nadgledaju način na koji se donose određene mjere”, rekla je Jaćimović.

Ona je kazala da su IA i Akcija za ljudska prava podnijeli inicijativu ocjene ustavnosti mjere o kompletnoj zabrani javnih okupljanja, ali da je Ustavnom sudu trebalo deset mjeseci da im odgovori.

“Vlada je donijela odluku da objavi spisak osoba koje se nalaze u samoizlaciji. Pojasnili su da nijesu mogli da iskontrolišu oko dvije hiljade ljudi koji su bili na spisku. Rezultat takve odluke je da država plaća odštetu koja se mjeri stotinama hiljada EUR”, navela je Jaćimović.

Kako je Jaćimović saopštila, cijelu epidemiju u Crnoj Gori i u svijetu je karakterisalo širenje dezinformacija.

“Ali mi nijesmo imali medije ili političke partije koje su ih širile, već su dezinformacije dolazile od individua. Crna Gora je tu imala strog odgovor, pa je pokrenuto čak pet krivičnih postupaka zbog izazivanja panike”, rekla je Jaćimović.

Ona je navela da takozvana “bitka za respiratore” nije zaobišla Crnu Goru.

“Tada su donošene odluke za koje se ispostavilo da nijesu dobre za zdravstveni sistem. Sklapale su se hitne nabavke koje nijesu imale definisan rok za isporuku respirtora. Ispostavilo se da skoro polovina respiratora nije bila za upotrebu”, saopštila je Jaćimović.

Ona je rekla da je u Crnoj Gori zabilježena nestašica zaštitnih maski, kao i da su medicinari radili u nepovoljnim uslovima.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da su, kad se pogleda epidemiološka situacija na globalnom nuvou, podaci obećavajući.

“Prvi put, u protekle četiri nedjelje na globalnom nivou broj umrlih manji je od broja umrlih u onom trenutku kada je SZO proglasila pandemiju na globalnom nivou. Mi u SZO procjenjujemo da bi ova godina trebalo da bude godina kada ćemo staviti “tačku na i””, rekla je Brajović.

Ona je upozorila da kovid i dalje predstavlja prijetnju, posebno za vunerabilne kategorije, pa je i dalje na snazi preporuka SZO-a o vakcinaciji.

Kako je Brajović navela, u Crnoj Gori ali i na globalnom nivou, kovid je sa hirurškom preciznošću ukazao na neuralgične karike sistema pripremljenosti.

“Tokom intenzivnih mjeseci borbe protiv pandemije vidimo da je maltene u svakom segmentu odgovora bio mnogo slabosti i fragilnosti”, rekla je Brajović.

Ona je navela da kovid kriza nije posljednja, kao i da više nije pitanje da li će naredna kriza izbiti, već kada.

“Crna Gora mora da napravi otklon od ovakvog pristupa pripremanju i jačanju svojih kapaciteta za odgovor na krize. Crna Gora nema taj luksuz da se ophodi ad hok /ad hoc/ i da se resursi mobilišu u trenutku kada se desi kriza”, istakla je Brajović.

Ona je navela da se tokom pandemije vidjelo da Crna Gora nema dovoljno kadra, ali da to nije novina.

“Ali to nije samo stvar pukih brojki, već, kao i uvijek, stvar suštine. Pandemija je takođe pokazala da profil postojećeg zdravstvenog radnika nije adekvatan da odogovori na tako kompleksne izazove, u smislu njegovih funkcionalnih znanja i vještina”, rekla je Brajović.

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Srđan Pavićević ocijenio je da je parlament, kroz rad Odbora, odradilo prilično korektan posao.

On je kazao da je cijeli svijet u jednom trenutku bio zatečen pandemijom ali da je zdravstveni sistem Crne Gore, shodno kapaicetima, relativno korektno odgovorilo svim izazovima.

“Susreli smo se sa čime se susreo cijeli svijet, pa i mnogo razvijeniji sistemi – sa manjkom strategije, stava profesionalaca i sa potrošlnim materijalima”, rekao je Pavićević.

On je rekao da se medicinksi sistem Crne Gore, u želji da svakom pomogne, rasplinuo preko mjere.

“U tom momentu su se pobrkali putevi kontaminacije i čistih kretanja. Tu je napravljena organizaciona greška. Crna Gora je, sa deset bolnica i 21 domom zdravlja. imala priliku da taj kompletan kapacitet podredi pandemiji”, kazao je Pavićević.

On je rekao da je Klinički centar Crne Gore, kao jedina ustanova u Crnoj Gori koja tretira tercijalni nivo zdravstvene zaštite, trebalo da ostane izdvojen iz priče o kovidu.

“Porođaji, infarkti, trauma i ostali problemi nijesu mogli da se zaustave zato što postoji kovid”, istakao je Pavićević.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Danijel Hagari IDF

Iran lansirao dronove ka Izraelu

Jerusalim, (MINA) - Iran je lansirao veliki broj bespilotnih letjelica ka Izraelu, saopštila je...