Podgorica, (MINA) – Aktuelna Vlada nije napravila pomak kada je riječ o politikama otvorenosti u njenom radu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), dodajući da nijesu ispunjena njihova očekivanja u pogledu korjenitih reformi u izvršnoj vlasti.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević je, na konferenciji “Otvorenost izvršne vlasti: Slijepa ulica za informacije”, kazala da je iza crnogorskih građana „izgubljena godina“ kada je u pitanju otvorenost vlasti.
„U ovoj godini nemamo nikakav pomak kada je u pitanju rad na politikama otvorenosti“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da se odustalo se od izrade strategije otvorenosti, da proces partnerstva otvorenih vlada stagnira, kao i da Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) još nije u parlamentu.
„Taj Zakon je trebalo da bude prioritet, ali političke elite su imale druge prioritete, za koje nijesam sigurna da je prioritet za društvo u cjelini“, navela je Kovačević.
Prema njenim riječima, bilo je nekoliko situacija u kojima je Vlada objavljivala važne i tražene informacije, ali to, kako je kazala, nikad nije bilo proaktivno, već reaktivno, nakon snažnog javnog pritiska.
Kovačević je podsjetila da je CDT u prvoj polovini godine objavio rezultate redovnog godišnjeg istraživanja – indeksa otvorenosti, gdje je zaključeno da Vlada nije unaprijedila otvorenost u odnosu na prethodni period.
„Razumijemo da je Vlada u komplikovanoj političkoj situaciji imala prepreke na brojnim poljima. Međutim, u toj oblasti, stvari su bile u njihovim rukama, a opet vrlo je malo urađeno“, rekla je Kovačević.
Ona je istakla da posebno brine to što sjednice Vlade nijesu dovoljno transparentne.
„Nastavilo se sa praksom cenzurisanja dnevnih redova za sjednice. Najava sjednice i predlog dnevnog reda objavljuju se neposredno pred sjednicu, a bilo je slučajeva kada je najava objavljivana retroaktivno“, navela je Kovačević.
Kako je kazala, novi momenat koji doprinosi netransparentnosti, predstavlja činjenica da Vlada vrlo često odlučuje o važnim pitanjima bez održavanja sjednice.
„Materijali nijesu javno dostupni, pa javnost nije blagovremeno upoznata sa njihovim sadržajem ili se o njemu najuporniji informišu iz Službenog lista, nakon završenog odlučivanja“, rekla je Kovačević.
Ona je poručila i da se, na izrazito netransparentan način, odvijaju procesi zapošljavanja u javnom sektoru, što, kako je ocijenila, opravdano izaziva sumnje da se radi o novom „turnusu partijskog zapošljavanja“.
“Osim nivoa političkog prepucavanja, malo smo kao građani saznali o kritičnim projektima i problematičnim poslovima koji su se desili prije promjene vlasti“, navela je Kovačević.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, poručila je da Vlada radi na setu zakona, strategija i akcija, kojima će uspostaviti sistem u kojem slobodan pristup informacijama nije samo osnovno ljudsko pravo.
“U Ministarstvu dajemo veliki značaj ulozi zakona o SPI i strategijama koje ga prate, ali i vitalno o njihovoj stvarnoj primjeni, koja se mora mijenjati, kako bismo sagradili efikasne institucije za javno dobro”, rekla je Srzentić.
Ona je kazala da se, zajedno sa partnerima, radi se na tome da se dođe do naboljeg zakona, koji će sistemski doprinijeti većoj otvorenosti Vlade.
“Naš cilj je, ne samo usklađivanje zakona sa međunarodnim zakonima, već i uklanjanje uočenih izazova, koje zakon proizvodi u praksi”, navela je Srzentić.
Ona je poručila da se radi I na tome da se od ćutanja uprave krene u drugom smjeru, i istakla da je nacrt Izmjena i dopuna Zakona o SPI poslat Evropskoj komisiji na izjašnjenje.
Izmjene zakona će, kako je kazala, proširiti opseg informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju.
„Omogućavamo da se zahtjev za SPI može podnijeti u bilo kojoj formi, čak i ako nije podnešen na propisanom obrascu“, pojasnila je Srzentić.
Ona je ocijenila da će bitnu novinu u Zakonu predstavljati to što se, podnosiocu zahtjeva, troškovi ne mogu naplatiti za informacije za koje je zakonom propisana obaveza objavljivanja.
„Jača se uloga nadležnosti agencije kojoj se, pored obaveza da prati stanje u oblasti pristupa informacijama, daje ovlaščenje da donosi smjernice za primjenu pojedinih odredaba zakona“, rekla je Srzentić.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković navela je da se suštinski ništa nije uradilo u domenu transparentnosti Vlade.
“Nacrt Zakona o SPI je takav da i prethodna vlast ne bi imala nikakav problem da ga predloži”, istakla je Ćalović Marković.
Ona je naglasila da neka postojeća ministarstva objavljuju i manje informacija nego resori u prethodnoj vlasti.
„Razumijemo da je politička situacija turbulentna, ali ću podsjetiti kako se brzo i efikasno usvojio Zakon kojim se obezbjedilo zapošljavanje po dubini“, rekla je Ćalović Marković.
Ona je ocijenila da se upraksi dešava da ni po postojećem Zakonu o SPI, organi ne objavljuju informacije.
Ćalović Marković je poručila i da nije zadovoljna rezultatima Svjeta kada je riječ o transparentnosti i borbi protiv korupcije.
“Zaista se nadam da će pitanje borbe protiv korupcije biti prioritet i da ćemo vidjeti neke vrlo konkretne rezove”, poručila je Ćalović Marković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
