15.8 C
Podgorica
April 5, 2020.
Naslovnica Crna Gora MEAA prepoznatljiva širom iseljeničke populacije

MEAA prepoznatljiva širom iseljeničke populacije

Podgorica, (MINA) – Crnogorska etnička zajednica Australije (MEAA) bila je uzor mnogim udruženjima i prepoznatljiva je širom iseljeničke populacije, kazao je njen predsjednik Mihailo Mandić i dodao da se upravo navršava 23 godine bogatog rada tog udruženja.

On je naveo da MEAA ima više od 150 registrovanih članova i da je posebno popularan njihov web sajt montenegro.org.au koji svih ovih godina propagira crnogorsku nezavisnost i nacionalne vrijednosti i prepun je korisnih istorijskih informacija vezanih za Crnu Goru i njen nacionalni identitet.

“Prvi smo objedinili sva dostupna prezimena iz Crne Gore i taj registar pobuđuje izuzetnu pažnju naših posjetilaca i zahvaljujući konstantnom interesovanju on se stalno dopunjuje”, rekao je Mandić.

On je agenciji MINA kazao da se sjutra navršava 23 godine izuzetno bogatog rada MEAA koja je bila uzor mnogim udruženjima i koja je prepoznatljiva širom iseljeničke populacije.

Kako je naveo, do pojave MEAA nije se mogao naći nijedan statistički podatak o broju nacionalnih Crnogoraca.

“Prije interneta glavnu riječ su vodili emigrantski listovi i njihove etničke radio stanice. Crnogorci su bili poklopljeni velikosrpskom propagandom i teorijom da se svakim izjašnjavanjem kao Crnogorac ne dobija ništa, a tako se samo nanosi šteta srpskoj zajednici”, dodao je Mandić.

On je kazao da je nakon registrovanja MEAA i mnogobrojnih žalbi državnim ustanovama u popisne formulare uvrštena i nacionalna odrednica Crnogorac.

“Već prvim popisom 2002. godine u Australiji se izjasnilo 766 nacionalnih Crnogoraca, da bi 2016. taj broj iznosio 2.296”, rekao je Mandić.

Na pitanje kako ocjenjuje odnos Crne Gore prema iseljenicima, Mandić je odgovorio da su sve vrijeme gajili nadu da će taj odnos biti na jednom ozbiljnom nivou uz puno uvažavanje udruženja koja su to zaslužila odnosom i zalaganjem za nezavisnu Crnu Goru.

“Nažalost, taj odnos se konstantno obrušava pa nam iskustvo pokazuje da bismo daleko više uradili da smo bili pošteđeni bilo kakve “pomoći”. Porazan je osjećaj koji ti kazuje kako smo mi tu zbog njih, a ne oni zbog nas”, kazao je Mandić.

Kako je naveo, ne vide se promjene u načinu djelovanja i organizovanja dijaspore i njihovih udruženja, pa je i pristup izvan vremena.

“Nastala je hiperprodukcija interesnih udruženja bez ikakvih rezultata, ali im se daje medijska pažnja iz ko zna kakvih razloga”, rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, takav odnos doveo je do toga da je veliki broj istaknutih iseljenika iz prvog ešalona promocije i borbe za nezavisnu Crnu Goru osjetio veliku dozu razočarenja i jednostavno se sklonio.

“Vrlo je malo nas koji još nešto pokušavamo, ali i taj ostatak energije sve se više bliži kraju”, rekao je Mandić.

On je kazao da su dva puta predlagali dva izuzetno cijenjena australska doktora i profesora na univerzitetima, koja su u prvih 50 na svjetskoj rang listi, za počasne konzule Crne Gore u Australiji.

“Obojica su se “zaljubili” u Crnu Goru i posjetili je o svom trošku i pristali da ličnim angažovanjem doprinesu promociji Crne Gore”, naveo je Mandić.

U prvom slučaju, kako je kazao, nijesu ni dobili odgovor.

“U drugom su nam udarili šamar, i nama kao predlagačima i samom profesoru, kratkim obrazloženjem da kandidat ne zadovoljava kriterijume sa obzirom na to da nije bankar ili advokat”, rekao je Mandić, navodeći da je teško objasniti takav odgovor.

Kako je dodao, najnoviji slučaj desio se na nedavnim Danima dijaspore u Baru kada sa najvišeg nivoa nije pohvaljena MEAA, nego drugo udruženje iz Sidneja.

“To drugo udruženje sve vrijeme je bilo na strani protivnika crnogorske nezavisnosti i u društvu velikosrpskih medija sa najogavnijim porukama i uvredama na račun Predsjednika i države Crne Gore”, kazao je Mandić, dodajući da je takav odnos prema njihovoj zajednici šokirao i njihove članove i simpatizere širom svijeta.

Upitan na koji način održavaju veze sa matičnom državom, on je odgovorio da se trude da gaje odnos uzajamnog poštovanja sa institucijama sistema i medijima, ali da vjeruju da on uvijek može da bude bolji.

“Tužno je što često doživimo neko neprijatno iskustvo po onoj – jedan korak naprijed – dva unazad”, naveo je Mandić.

Kako je kazao, formiranje Savjeta za dijasporu mnogo toga je obećavalo i očekivali su da će to biti pravi put do institucija sistema sa matičnom državom.

Kako je naveo Mandić, iako je konceptualni pristup zbog glomaznosti ukazivao na njegovu buduću neefikasnost, mnogi iseljenici su ušli sa velikim entuzijazmom u svoje radne zadatke.

Prema njegovim riječima, tri godine se ozbiljno radilo da bi na kraju sve bilo “bačeno niz vodu”.

“Odbori su objedinili pitanja o kojima je trebalo razgovarati sa predstavnicima pojedinih institucija sistema, napravljena je Strategija djelovanja i šta se desilo? Apsolutno ništa”, rekao je Mandić.

On je kazao da se nakon tri godine krenulo sa konstituisanjem drugog saziva Savjeta na isti način.

“Glomazan sastav sa polovinom članova iz vladajućih struktura, pa se postavlja pitanje opravdanosti samog naziva “Savjet iseljenika” i koja je svrha kooptiranja tolikog broja članova iz redova vlasti sem namjere da se Savjet drži pod kontrolom i da pri glasanju slučajno ne bi došlo do neželjenih rezultata”, rekao je Mandić.

Savjet bi, kako je naveo, trebalo da objedinjuje pitanja koncipirana na osnovi životnih iskustava iseljenika u državama u kojima žive i rade i da pokušaju u kontaktu sa odgovarajućim organima u Crnoj Gori da razgovaraju i vide da li se mogu promijeniti neke zakonske odredbe ili pravila djelovanja.

On je ukazao na to da su mediji ozbiljno nezainteresovani za dijasporu.

„Obično nas neko nađe pri završetku godine kako bi se obuhvatilo i iseljeništvo, a uglavnom u vezi sa podacima o članstvu, problemima u zemlji boravka i obavezno pitanje koliko se novca ulaže u Crnu Goru”, rekao je Mandić.

Kako je naveo, da medije interesuje dijaspora na jedan istinski način onda bi neko pratio sva dešavanja oko nje.

“Pratio bi rad udruženja putem Internet prezentacija i priloga na njima, pratio bi dešavanja u vezi sa dijasporom u samoj Crnoj Gori, obzirom da ćemo još malo imati više onih koji se bave iseljenicima nego što nas ima u iseljeništvu. Tada bi, siguran sam, pitanja bila konkretnija i interesantnija”, dodao je Mandić.

Upitan šta bi izdvojio kao glavne probleme crnogorskih iseljenika u Australiji, on je odgovorio da je to velika udaljenost od Crne Gore.

“Ta veza sa rodnim krajem je nešto što se ne može riječima opisati i pored činjenice da daljina i život u različitim sredinama dovodi do mnogih razmimoilaženja među društvom, pa i među najrođenijima. Nas starije, koji smo došli ovdje u zrelim godinama, često pritiska ona Njegoševa :”Đe je zrno klicu zametnulo – ondje neka i plodom počiva””, dodao je Mandić.

Na pitanje kakav je odnos novih generacija iseljenika, koje nijesu rođene u Crnoj Gori, prema matičnoj državi, on je odgovorio da su oni ponosni na zemlje porijekla, ali da dobro mjere prirodne ljepote, karaktere, pravni i socijalni poredak i ostale parametre potrebne za jedan normalan i uređen život.

Kako je dodao, generacije iseljenika rođenih u Australiji žive sasvim drugačiji način života.

“Trpe roditeljska nezadovoljstva i često su bili žrtve učestvovanja na ceremonijama sa nacionalnim obilježjima. Pokazuju izuzetno strpljenje i žrtvuju se iz ljubavi prema roditeljima, ali ne osjećaju, niti se to može od njih tražiti, neku ludačku ljubav prema Crnoj Gori poput njihovih roditelja”, naveo je Mandić.

Kako je dodao, mnogi od njih mogu se naći u svim institucijama australskog društva, predaju na poznatim univerzitetima, rade u vladinim organima ili imaju uspješne privatne kompanije.

“Radi se naporno, stalno pod obavezama i stresom pa ne treba čuditi što nemaju vremena da se udubljuju u naše balkanske probleme gdje mnogi naši građani još nijesu načisto sa svojom nacionalnom pripadnošću”, kazao je Mandić.

Kako je naveo, iseljenici koji koriste odmor u Crnoj Gori itekako doprinose poboljšanju životnog standarda građana Crne Gore, ne samo iz Australije, već iz cijelog svijeta.

“Ukoliko računamo da svaka porodica uglavnom koristi usluge renta car službi, a tu su troškovi za benzin, telefone, Internet, TV, vodu, struju, hranu, restorane, avione i hotele, izlete, majstore različitih profila i ostale aktivnosti, može se računati na jednu ozbiljnu cifru”, zaključio je Mandić.

Najčitanije

Veliko interesovanje za kredite za likvidnost

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Investiciono-razvojnom fondu (IRF) je za sedmicu stiglo 430 zahtjeva za kreditnu...