fbpx
NaslovnicaCrna GoraČlanstvo u EU ne znači kraj reformi

Članstvo u EU ne znači kraj reformi


Podgorica, (MINA) – Članstvo u Evropskoj uniji ne znači završetak reformi, već je to jedan kontinuitet koji će država morati da sprovodi zbog kvaliteta života svojih građana a ne briselskih štrikova, ocijenjeno je na okruglom stolu u Podgorici.

Ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori, Meglena Plugčieva, rekla je da je važno podijeliti iskustvo, koje su prednosti, nedostaci ali i poteškoće na putu pristupanja u EU.

»Mislim da je na osnovu našeg dobrog odnosa važno da razmijenimo iskustvo, ponudimo pomoć Crnoj Gori. Crna Gora je lider i mi ćemo ubrzati proces pregovora i postizanje punog članstva u EU«, navela je Plugčieva na okruglom stolu pod nazivom »Crna Gora na putu ka EU. Bugarska prenosi svoje iskustvo«.

Prema njenim riječima, tokom bugarskog predsjedavanja Savjetom, na agendi EU, visoki prioritet bile su integracije država Zapadnog Balkana.

»Ovaj prioritet će i dalje to biti kada je riječ o stranoj politici, kako bismo pružili pomoć kolegama iz Crne Gore, i imali prosperitet i stabilnost u cijeloj regiji Balkana, ali i u Evropi«, navela je Plugčieva.

Šefica Sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Plamena Halačeva, navela je da, iako je Balakan geografski odvojen od Evrope, vjekovima je shvatan kao njen dio.

»Znam da je proces pred pristupanje tehnički, to je samo jedna strana novčića. Druga strana je emotivna, a kako sam i ja sa Balkana, znam da je ta strana važnija. Priključenje EU znači da više niste drugi već da sada postajete Evropljani, bez daljih upita«, kazala je Halačeva.

Ona je ocijenila da su loše vijesti to da pridruženje Uniji neće promijeniti stvari preko noći.

»Životni standard se neće poboljšati preko noći. Posmatraće vas još neko vrijeme kao one druge, ali dobre vijesti su te da će stvari da se poprave – bolno sporije ali će se popraviti. Sama sam svjedočila o tome u svojoj državi«, rekla je Halačeva.

Ona je rekla da je sada mnogo teže nego što je nekada bilo.

»Kako se EU razvija i ide u dubinu, tako se razvijaju i njene politike. Činjenica je da je EU sada mnogo više od onoga što je bila. Naše tekovine rastu svakog dana. Razmijenićemo iskustva i nadam se da ćemo olakšati to emotivno putovanje«, poručila je Halačeva.

Profesorica, Gordana Đurović, podsjetila je da je Crna Gora, zajedno sa Srbijom, počela da pregovara ali da to nije išlo željenom dinamikom.

»2006. godine, sve je dobilo ozbiljniju notu. Preuzeli smo odgovornost za to kako ćemo se baviti evropskim putem. Trebale su nam četiri godine da ostvarimo status države kandidata. Proces se onda do 2012. godine bavio pripremama za pregovore«, podsjetila je Đurović.

Prema njenim riječima, iskustvo Bugarske govori da Crnoj Gori »ne gine« decenija pregovora, kao i ostalim državama regiona.

»Vrijedno je, isplati se, teško je i sve je komplikovanije. Sada je našem regionu glavna parola kvalitet prije brzine, jer su se zahtjevi za članstvo toliko promijenili da je jako važno ući spreman. To ne znači da treba da zanemarimo brzinu«, smatra Đurović.

Ona je uporedila iskustvo bugarske sa crnogorskim.

Kako je rekla, demografija je visoko na njenoj listi prioriteta.

»To je ono koliko starimo, gdje putujemo i gdje mislimo da radimo. Iskustvo Bugarske govori da su mnogi mladi ljudi otišli iz države. Posebno mladi. Kao pedagog i profesor onda mi je ta Evropa manje draga, ako mi odvodi najbolje ljude iz zemlje«, rekla je Đurović.

Ona, dodala je, preferira da se Evropa dešava u Crnoj Gori.

»Preferiram da se borimo da budu ovdje atraktivna radna mjesta, da ovdje dolaze investitori ali da mladi ljudi sami izaberu«, poručila je Đurović.

Kako je kazala, želi da mladi kažu “Crna Gora je dio Evrope i ja želim da živim u takvoj Crnoj Gori”.

»Želim da evropska integracija ne bude taj formalni čin koji ljudima dozvoljava da lakše odu iz zemlje, već da budu zadovoljni što smo formalno unutra ali da su reforme te koje su dovele do toga da se osjećaju dostojanstvenije, ekonosmki i na svaki drugi način«, poručila je Đurović.

Članstvo u Evropskoj uniji, smatra ona, ne znači završetak reformi, »već je to jedan kontinuitet a reforme država radi zbog sebe a ne zbog članstva samog po sebi«.

»Reforme smo započeli prije nego smo počeli pregovore i kad budemo punopravne članice moraćemo i dalje da se bavimo reformama. Ne zbog briselskih štrikova već zbog našeg kvaliteta života«, rekla je Đurović.

Ona je poručila i da nije uvijek sigurno da stvari idu naprijed.

»Ukoliko mi ne sprovodimo reforme, ili ako idemo u nazad, onda znači da nema garantovanog progresa«, zaključila je Đurović.

Profesorica Tatjana Burudjieva iz Bugarske, poručila je da društvo i političari moraju da budu pripremljeni i da znaju kuda idu.

»Moraju znati situaciju u Evropskoj uniji- EU nije nešto što je stabilno. To nije jedna kuća. Mi se ne pripremmao da idemo i da živimo u jednoj kući. To je nešto što se pokreće i kada smo postali država članica ta EU je upala u finansijsku krizu«, rekla je Burudjieva.

Ona je navela da je bilo dosta tenzija između građana i političara.

»Tu je sve bilo nedostatak povjerenja. Vi ćete postati država članica ali problem je šta će se desiti u budućnosti i šta nudimo našim članicama«, navela je Burudijeva.

Ukazala je da građani mogu da idu svuda, bez barijera, kada je država članica EU.

»Više od dva miliona mladih je napustilo Bugarsku. Ne samo iz ekonomskih već i drugih razloga, tako da nam je to veliki problem i nadam se da vi nećete imati ovaj problem. Mi ćemo se potruditi da radimo za vašu dobrobit«, navela je Burudijeva.

Ona je podsjetila da je EU trenutno u prediuzbornoj kampanji.

»Ovi izbori su važni za EU. Izazovi sa kojima se suočavamo su duboki. Moramo shvatiti da je ovo 21. vijek, sve se promijenilo i EU mora da se promijeni«, poručila je Burudijeva.

Najčitanije