Podgorica, (MINA) – Pooštravanje mjera jedini je način da se sačuva zdravlje građana i funkcionisanje zdravstvenog sistema, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) Senad Begić, navodeći da to podrazumijeva kompletno zatvaranje, osim najnužnijih aktivnosti.
On je na konferenciji za novinare Nacionalnog koordinacionog tijela rekao da su u utorak imali još jedan sastanak sa predstavnicima Udruženja ugostitelja koji je, kako je naveo, bio jako konstruktivan.
„Postigli smo apsolutnu saglasnost o neophodnosti sprovođenja određenih dodatnih mjera, postignuta je saglasnost i u vezi sa prioritetima – da je zdravlje nesumnjivo prioritet svih u državi“, istakao je Begić.
Upitan da li će sadašnje mjere uticati na smanjene broja novooboljelih, Begić je kazao da bi, kada bi se svi pridržavali propisanog, došlo do smanjenja tog broja i stavili bi kompletnu epidemiju pod kontrolu.
„Ako želimo da broj novooboljelih naglo usporimo, onda mjere moraju da budu čvršće i one podrazumijevaju sve ono što nije popularno, uključujući i kompletno zatvaranje svih aktivnosti, osim onih najnužnijih“, kazao je Begić.
Na taj način bi, kako je naveo, postigli brzi pad i rasterećenje zdravstvenog sistema, „što bi omogućilo da novogodišnje praznike dočekamo u koliko toliko normalnijoj atmosferi od ove“.
Begić je kazao da trenutna dešavanja na terenu ne pogoduju nikome, uključujući i ugostitelje, i dodao da imaju i podršku lokalnih vlasti za apsolutno pooštravanje mjera.
On je poručio da prate epidemiološku situaciju i da je redovni četrnaestodnevni presjek planiran za subotu ujitru.
“Ako informacije koje dobijemo sa terena budu ukazivale na ono što smo imali posljednjih nekoliko dana, ako se nastavi sa pristizanjem informacija koje ukazuju na nepoštovamje trenutno donijetih mjera, mislim da je svima jasno da moramo ići sa strožim mjerama. Ako nema drugog izlaza, kao što mislimo da nema, onda ćemo ići sa tim“, rekao je Begić.
Upitan da prokomentariše izjavu direktora podgoričkog Doma zdravlja Nebojše Kavarića da se zakasnilo sa mjerom totalnog zaključavanja i da je ona trebalo da bude sprovedena prije 14 dana, Begić je naveo da „smo davno zakasnili“.
„Baš davno, ne radi se ovdje više o 14 dana. Radilo se o tome da se pokušavalo naći optimalno rješenje koje će omogućiti da živimo svoje živote sa maskom. Očigledno nijesmo bili u stanju to da shvatimo i imamo ovo što imamo“, naveo je Begić.
Govoreći o privremenim bolnicama, on je rekao da postoji saglasnost unutar zdravstvenog sistema, i da nije lako otvoriti privremenu bolnicu.
„Nije problem prostora, namještaja, mobilijara. U toj bolnici neko mora da radi i pitanje je šta time postižemo. Plan Kriznog medicinskog štaba je da se proširuju kapaciteti bolnica, odnosno broj kovid kreveta, ne na uštrb ostalih zdravstvenih stanja“, kazao je Begić.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, rekao da je od početka epidemije u Crnoj Gori ukupno oboljelo 908 djece uzrasta do devet godina.
„Procentualno gledano, najmlađi ne dominiraju u ukupnom broju oboljelih. Djeca uzrasta od nula do devet godina čine 3,39 odsto ukupnog broja oboljelih. Starija djeca od deset do 19 godina učestvuju u ukupnom obolijevanju sa 7,29 odsto“, naveo je Begić.
Na pitanje šta je problem zdravstvenog sistema, kadar ili oprema, imajući u vidu da je samo tri odsto od aktivnog broja oboljelih hospitalizovano, on je rekao da se koronavirus kod 90 i više odsto oboljelih liječi upravo u kućnim uslovima u cijelom svijetu.
„Lake i srednje teške kliničke slike mogu se zbrinajavati u kućnim uslovima. Pitanje je koliko primarni nivo zdravstvene zaštite, odnosno patronažne službe to mogu da izdrže“, kazao je Begić, dodajući da broj hospitalizovanih ukazuje samo na najteže slučajeve.
Direktor Opšte bolnice (OB) Nikšić Ilija Ašanin kazao je da su u Crnoj Gori hospitalizovana ukupno 333 kovid pacijenta, od kojih 79 u Kliničkom centru Crne Gore.
U barskoj bolnici su, kako je naveo, hospitalizovana 44 pacijenta od kojih su tri na neinvazivnoj ventilaciji, u OB Berane liječe se 32 pacijenta, od kojih šest ima tešku kliničku sliku, dok su u Brezoviku 34 pacijenta sa srednje teškom kliničkom slikom.
Prema riječima Ašanina, u Pljevljima je 20 pacijenata sa srednje teškom kliničkom slikom, u Bijelom Polju 23 pacijenta od kojih su četiri na neinvazivnoj vetilaciji, na Cetinju je devet pacijenata, u Kotoru 11 a u bolnici Kodra deset.
Ašanin je kazao da su u OB Nikšić hospitalizovana 74 kovid pacijenta, od kojih je 13 životno ugroženo.
Kako je naveo, u nikšićkoj bolnici koronavirusom zaraženo je devetoro zaposlenih – jedan ljekar specijalista, sedam medicinskih sestara, tehničar i jedan nemedicinski radnik.
„Opšta bolnica Nikšić, kao respiratorni centar za sjeverozapadni dio Crne Gore, u ovom trenutku ima 100 postelja za liječenje kovid pacijenata sa najtežom kliničkom slikom. Postoji mogućnost proširenja kapaciteta na više od 100 kreveta, ali nadamo se da do toga scenarija neće doći“, kazao je Ašanin.
Na pitanje da li ostali pacijenti imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, Ašanin je odgovorio da niko nije uskraćen za bilo koju vrstu pomoći.
„Radimo sve hitne hirurške intervencije, normalno idu svi porođaji, normalno se tretiraju sva stanja koja zahtijevaju medicinsku intervenciju bez odlaganja“, poručio je Ašanin.
