Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Start up zajednica u Crnoj Gori je sve brojnija i bilježi sve više uspjeha, ocijenili su predstavnici Privredne komore (PKCG) i dodali da ima prostora za unapređenje uslova za njen razvoj.
Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija PKCG, Nada Rakočević, kazala je da se uslovi za razvoj start up-a se kontinuirano poboljšavaju, ali i dalje ima dosta prostora za unapređenje.
„Start up zajednica u Crnoj Gori je sve brojnija i bilježi sve više uspjeha. Danas u Crnoj Gori postoje mnogi besplatni programi namijenjeni ovom modelu preduzetništva“, rekla je Rakočević agenciji Mina-business.
Ona je navela da unapređenju okvira za start up pogoduju izmjene Zakona o inovativnim djelatnostima, usvojenog 2016. godine, koje su trenutno u proceduri u skladu sa trendovima i potrebama.
„Takođe, usvojena Strategija pametne specijalizacije, kao krovna strategija privrednog rasta, pozicionira start up kao katalizatora i veliku šansu transformacije biznisa oslonjenog na inovacije“, saopštila je Rakočević.
Prema njenim riječima, Ministarstvo nauke uspostavljanjem Naučno tehnološko parka i u saradnji sa investiciono preduzetničkim centrima, poslovnim inkubatorima, stvara neophodnu infrastrukturu za razvoj inovativne djelatnosti, pa i samog start up-a.
„Naše zakonodavstvo još ne prepoznaje start up kao poseban oblik organizovanja pa, ako start up želi da se registruje moguće je da bira neki od već ponuđenih oblika organizovanja, kao što su DOO ili AD, što podrazumijeva niz administrativnih obaveza koje ne idu u prilog razvoju start up-a“, rekla je Rakočević.
Ona je objasnila da se najčešće kad se kaže start up misli na IT kompanije, što zapravo i jeste na neki način i istina, ali ne znači da je svaki start up IT kompanija.
„Postoji mnogo definicija i jedna od njih je i da se start up definiše kao inovativan tehnološki biznis koji ima potencijal za brzi rast i koji može da dostigne veliku razmjeru, a sa veoma malo resursa“, dodala je Rakočević.
Ona je kazala da se može reći da je start up zapravo preduzetnički poduhvat koji se isključivo oslanja na ekstremno brzi rast, bez obzira na vrstu djelatnosti.
„U domaćem Zakonu o inovativnim djelatnostima definiše se kao novoformirano privredno društvo koje se osniva s ciljem razvoja inovativnih ideja ili poslovnih modela i njihove komercijalizacije na tržištu, što isključuje glavnu karakteristiku start up-a – brzi rast“, rekla je Rakočević.
Ona je, govoreći o uticaju pandemije koronavirusa na proces digitalizacije i važnosti start up-ova, kazala da je situacija sa koronavirusom, ako uopšte može imati drugu stranu medalje, dovela do takoreći nametnute spoznaje prednosti upotrebe informaciono komunikacionih tehnologija (ICT) i neophodnosti digitalne transformacije, kako privrede tako i društva uopšte.
„Upotreba savremenih koncepata ICT-a, kao što su 3D štampa, poslovanje u cloud-u i upotreba raznih eServisa, pokazali su se kao jedini mogući način nastavka poslovanja, komunikacije sa klijentima, pa i kreiranja novih proizvoda“, navela je Rakočević.
Prema njenim riječima, iako Crna Gora odavno ide putem digitalizacije i digitalne transformacije, nikako nije mogla da uhvati korak sa razvijenim ekonomijama jer su one uvijek išle bržim i dužim korakom, pa je sporo napredovanje počelo da se u statističkim pokazateljima koji mjere stepen digitalne transformacije klasifikuje kao nazadovanje.
„PKCG je pokrenula inicijativu sa drugim privrednim asocijacijama, u prvom redu Asocijacijom menadžera Crne Gore, Američkom privrednim komorom i Savjetom stranih investitora za formiranjem koordinacionog i savjetodavnog tijela na visokom državnom nivou koje će se baviti digitalnom transformacijom“, podsjetila je Rakočević.
Ona je dodala da je predsjednik Vlade snažno podržao tu inicijativu i trenutno se radi na njenom formiranju, a za cilj ima da stavi u fokus digitalnu transformaciju Crne Gore, kao jedinog puta ekonomskog prosperiteta.
Digitalna transformacija, kako je precizirala, ne znači stavljanje u fokus ICT sektora, već jak ICT sektor koji će biti podrška razvoja, odnosno digitalne transformacije svih drugih sektora, kao što su turizam i poljoprivreda, koja je neophodna ukoliko država želi da bude konkurentna.
„Digitalna transformacija podrazumijeva promjenu poslovnog modela, nove proizvode, što je jedino moguće uvođenjem inovacija u svakodnevno poslovanje. Zato je važno razvijati i ulagati u start up kao veliku šansu“, ocijenila je Rakočević.
Za start up je, kako je navela, jako važno globalno tržište, kome nikad nije bilo lakše pristupiti koristeći prednosti ICT-a i eServisa kao digitalnih proizvoda.
„Naše organizacije koje okupljaju start up zajednicu, stavljajući na raspolaganje svoju infrastrukturu i kapacitete uz pomoć svojih stanara, mladih preduzetnika, pokazale su u teškom vremenu korona krize kako je biznis koji posluje u okruženju koje nudi sve povoljnosti ICT-a jako fleksibilno, i u najkraćem mogućem roku dobili smo rješenja koja su odgovarala trenutnim potrebama društva“, smatra Rakočević.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta bi preporučila mladim ljudima i uopšte onima koji žele da se bave start up-om, kazala da uspjeh start up-a prvenstveno zavisi od dobre ideje i ne manje uloženog rada i istrajnosti na tom putu.
„Samo naprijed! I ako zvuči kao olako izrečena poruka za start up je od presudnog značaja“, poručila je Rakočević.
Ona je rekla da start up-eri moraju stalno ulagati u edukaciju, pratiti trendove i mogućnosti koje te tehnologije nude, kako bi imali predstavu šta može unaprijediti realizaciju ideje, s obzirom na to da koncept start up-a, kao brzorastućeg biznisa, podrazumijeva podršku informaciono komunikacionih tehnologija koji daju tu efikasnost.
„Pogrešno je mišljenje da su samo dobri poznavaoci ICT-a predodređeni za pokretače start up-a, jer start up pokreće dobra ideja koja je timski razrađena. Neuspjeh start up-a ne treba da bude demotivišući faktor već na to treba gledati kao na iskustvo više, koje će biti dragocjeno u daljem radu“, ocijenila je Rakočević.
Mladi sa idejom, kako smatra, treba da istraže koje sve mogućnosti i kapacitete nudi M:tel digitalna fabrika, Tehnopolis i sjutra Naučno tehnološki park, da kroz razne programe i obuke unaprijede svoja znanja i intenziviraju saradnju sa start up zajednicom, jer razmjena iskustava i ideja su od neprocjenjive važnosti.
Ona je, govoreći o podršci koju PKCG pruža mladima za razvoj preduzetništva, tačnije start up-a, objasnila da Komora predstavlja udruženje preduzeća što direktno ne uključuje start up-ove, osim ako nijesu registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata, ali s obzirom na to da se radi o biznis modelu koji će u budućnosti imati veoma važnu ulogu u svijetu ekonomije, koji vapi za inovacijama, svakako da se trude da u svim aktivnostima koje realizuju uključe i start up-ere.
“Imamo jako dobru saradnju sa M:tel digitalnom fabrikom i Tehnopolisom iz Nikšića, čija misija je da kroz pružanje podrške start up-ovima utiču na njihov razvoj. Takođe, saradnja postoji i sa Tehnološkim parkom, koji je zbog situacije sa koronavirusom prolongirao otvaranje koje je bilo planirani za mart”, navela je Rakočević.
Prema njenim riječima, kroz niz besplatnih edukacija na temu preduzetništva, koje organizuju u Komori, budući start up-eri imaju mogućnost sticanja neophodnih pratećih znanja i vještina, koji nijesu direktno vezani za samu biznis ideju, ali veoma su važni za njen razvoj i shvatanje biznis okruženja, jer bez razvijenih preduzetničkih vještina ideja se neće uspješno transformisati u biznis.
“Takođe, kompanije, naročito iz ICT sektora, nude mentorstvo start up-erima, kao još jednu veoma važnu komponentu u razvoju star up-a”, zaključila je Rakočević.
