Brisel, (MINA) – Evropska komisija (EK) usvojila je danas predlog nove metodologije pregovora o pristupanju.
“Cio proces mora da bude kredibilniji, predvidljiviji, dinamičniji i više politički”, kazao je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, predstavljajući predlog Komisije na konferenciji za novinare.
On je, kako prenosi portal europeanwesternbalkans.rs, objasnio da je svrha predloga da ponovo uspostavi vjerodostojnu evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.
Najvažniji aspekti dokumenta uključuju grupisanje pregovaračkih poglavlja u klastere prema tematskim oblastima, mogućnost nagrađivanja procesa reformi sa više sredstava i postupnim uvođenje kandidata u pojedinačke politike Evropske unije (EU).
Predviđeno je i sankcionisanje nedostatka napretka zaustavljanjem pregovora u određenim oblastima, ili, u najozbiljnijim slučajevima, potpunu obustavu pregovora.
Komisija predlaže da bi još snažniji fokus trebalo posvetiti osnovama (demokratija, vladavina prava i tržišna privreda), sa “mapama puta” za vladavinu prava i demokratske institucije.
Prema dokumentu, politička priroda procesa bi trebalo da bude stavljena u centar pažnje sa mehanizmima poput redovnih samita EU i Zapadnog Balkana, međuvladinih konferencija za pojedinačne zemlju, kao i većim fokusom na politička pitanja od strane organa za stabilizaciju i pridruživanje.
Predloženo je da se u godišnjim izvještajima jasnije procjenjuje javna politička posvećenost vlasti pojedinačnih zemalja strateškom cilju pridruživanja EU.
Prema navodima Komisije, proces proširenja mora biti bolje opremljen za rješavanje strukturnih slabosti u zemljama, posebno u oblasti osnova, uključujući vladavinu prava i funkcionalnu tržišnu ekonomiju.
Predložene izmjene ne uključuju po automatizmu zemlje koje su već započele pristupne procese, Srbiju i Crnu Goru. Međutim, one bi mogle da se prilagode novim okvirima uz saglasnost ove dvije zemlje.
Reforma metodologije proširenja je započeta prošle jeseni, a neposredni motiv bio je neuspjeh Evropskog savjeta da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
“Dobra poruka za naše prijatelje sa Zapadnog Balkana o procesu proširenja EU: Danas Evropska komisija predlaže kredibilan i dinamičan plan koji će biti osnova za otvaranje pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Proširenje EU je vin-vin situacija”, napisala je predsjednica EK Ursula fon der Lajen na tviteru.
“Sve strane se moraju suzdržati od zloupotrebe neriješenih pitanja u procesu pridruživanja EU. Isto tako, države članice i institucije moraju govoriti jednim glasom u regionu, šaljući jasne signale podrške i ohrabrenja, te jasno i iskreno govoriti o nedostacima kada se oni dogode”, predlaže EK.
Prema dokumentu, još jači fokus bi trebalo da bude na reformama osnova. Kao i do sada, pregovori u tim oblastima biće otvoreni prvi i zatvoreni poslednji, a postojaće “mape puta” za vladavinu prava i funkcionisanje demokratskih institucija, kao i jača veza sa procesom programa ekonomskih reformi.
Potrebno je, kako se navodi, uložiti sve napore za rješavanje bilateralnih sporova, sa posebnim akcentom na dijalog Beograda i Prištine u kojem posreduje EU, a koji bi trebalo da bude zaključen sveobuhvatnim, pravno obavezujućim sporazumom o normalizaciji odnosa.
Komisija želi da dovede do izražaja političku prirodu procesa redovnim samitima EU-Zapadni Balkan i intenziviranjem ministarskih kontakata.
Na ovaj način države članice biće pozvane da sistematičnije doprinesu procesu pristupanja, a takođe će imati priliku da detaljnije prate i ocenjuju proces.
Cilj je poslati poruku da se pristupanje ne kreće na “autopilotu”, već mora odražavati aktivni društveni izbor država kandidata koje će dostići i poštovati najviše evropske standarde i vrednosti.
EK predlaže veći fokus tijela uspostavljenih Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju na politička pitanja. Novost je uvođenje međuvladinih konferencija (IGC) za pojedinačne zemlje, koje bi „trebalo da osiguraju jače političko usmjeravanje procesa pristupnih pregovora“.
Ove konferencije bi se održavale nakon objavljivanja godišnjeg paketa izvještaja Komisije o svakoj zemlji, pregledale cjelokupni proces pristupanja i utvrđivale planiranje za narednu godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Slično francuskom non-pejperu iz novembra 2019, EK predlaže da se pregovaračka poglavlja organizuju u tematskim klasterima.
Pregovori o svakom klasteru biće otvarani u cjelini – nakon ispunjavanja mjerila za otvaranje – a ne na nivou pojedinačnog poglavlja. Mjerila za zatvaranje, međutim, biće postavljena za svako poglavlje.
Predloženo je šest klastera: osnove (uključujući trenutna poglavlja 23 i 24), unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija i spoljni odnosi.
Kako bi unijelo više dinamike u pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom, Komisija predlaže da se rad na poglavljima može, takođe, organizovati oko ovih klastera, poštujući postojeće pregovaračke okvire i uz dogovor ovih zemalja.
Komisija predlaže bolje mehanizme za podsticanje država da napreduju sa svojim reformskim naporima, kao i sankcionisanje država ukoliko dođe do “bilo kakve ozbiljne ili dugotrajne stagnacije ili čak nazadovanja”.
Među nagrade za dovoljan napredak su „postupno uvođenje“ u pojedinačne politike EU, tržišta EU i EU programe i povećana sredstva i ulaganja.
Kada je riječ o sankcijama, EU predlaže mogućnost da se pregovori zaustave u određenim oblastima, ili u najozbiljnijim slučajevima, obustave sveukupno i smanji obim i intenzitet pomenutih “nagrada”.
