Podgorica, (MINA) – Crna Gora izgradila je relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu manjinskih jezika, standardi su najviše primijenjeni za albanski jezik, a najmanje za romski, pokazalo je Istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).
Istraživanje o usklađenosti zakonskih odredbi i prakse po pitanju korišćenja jezika manjinskih naroda na nacionalnom i lokalnom nivou urađeno je u Podgorici/Tuzima, Ulcinju, Kotoru i Pljevljima, anketiranjem, analizom dokumenata i korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
U Izvještaju “Jezici manjinskih naroda u javnoj
upravi – između zakona i prakse”, navodi se da je YIHR nastojala da utvrdi stepen usklađenosti prakse na državnom i lokalnom nivou po pitanju upotrebe jezika manjinskih naroda sa crnogorskim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.
Navodi se da bosanski i hrvatski jezik pripadaju istoj lingvističkoj osnovi kao i crnogorski jezik, ali da je važno očuvanje i razvoj ovih jezika u smislu identiteta manjinskih naroda, Bošnjaka odnosno Hrvata.
Ocjenjuje se da je neophodno unaprijediti implementaciju propisa i ojačati kapacitete institucija u cilju pune implementacije usvojenih domaćih i međunarodnih standarda.
Ukazuje se da je Istraživanje pokazalo da se u Ulcinju uglavnom koristi albanski jezik, ali i da većina stanovništva razumije i govori crnogorski jezik.
“Međutim, kada je u pitanju obrazovanje, primijetili smo da ne postoji interakcija među grupama djece koja prate nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku i da je potrebno da se ova praksa promijeni i da se uvedu aktivnosti koje bi vodile interkulturalnosti”, kaže se Izvještaju.
Ističe se da se u pojedinim gradovima koji su bili u fokusu istraživanja, kao na primjer u Ulcinju,
poštuje praksa isticanja naziva ulica, trgova i institucija na dva jezika.
Navodi se da je neophodno da Javni servis Radio Televizija Crne Gore (RTCG) poveća broj sadržaja o identitetu i kulturi manjinskih naroda, kao i broj informativnih emisija na jezicima manjina.
RTCG, kako se ističe, treba da obezbijedi titlovanje programskih sadržaja na albanskom jeziku na crnogorski jezik, kako bi se većina upoznala o istoriji, kulturi i tradiciji albanskog naroda.
“Dobra praksa bi bila da Javni servis RTCG realizuje istraživanje o potrebama pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, teu skladu sa tim osmisli programe za i o manjinskim narodima i drugim nacionalnim
zajednicama”, navodi se u Istraživanju.
Ukazuje se da Zakon o manjinskim pravima i slobodama nalaže da „nadležni upravni i programski organi medija čiji je osnivač Crna Gora obezbjeđuju odgovarajući broj časova radi emitovanja informativnog, kulturnog, obrazovnog, sportskog i zabavnog programa na jezicima manjinskih naroda“.
Zakon, kako se navodi, nalaže „i programske sadržaje koji se odnose na život, tradiciju i kulturu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i obezbjeđuju finansijska sredstva za finansiranje tih programskih sadržaja“.
“Predstavnici manjinskih naroda smatraju da je ovih emisija malo i nijesu zadovoljni načinom na koji se obrađuju sadržaji”, upozorava se u Izvještaju.
Navodi se i da Zakon propisuje da predstavnici manjina „imaju prava na školovanje na svom jeziku i
na odgovarajuću zastupljenost svog jezika u opštem i stručnom obrazovanju“.
Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, rekao je da u Kotoru i Tivtu već 15 godina djeluje, u fakultatitvnoj formi, nastava hrvatskog jezika i kulture, što smatra da je od velike važnosti za Hrvate u Crnoj Gori.
On je ipak ukazao da u redovnom obrazovanju gotovo i da nema nema sadržaja na hrvatskom jeziku
Izvrni direktor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, Elvis Beriša ukazao da romska djeca nemaju mogućnost da uče na – maternjem jeziku.
On smatra da država nije spremna da preduzme određene korake kako bi se romski jezik sačuvao od izumiranja, a romskoj djeci olakšalo obrazovanje.
Hatidža Đoni istakla je da ako je unaprijeđeno kompletno obrazovanje, onda je unaprijeđeno i obrazovanje na albanskom jeziku.
Iz Bošnjačkog vijeća istakli su da u Crnoj Gori nije prisutan mehanizam obrazovanja na bosanskom jeziku, niti postoji mogućnost izučavanja istog, osim u jednoj specijalizovanoj srednjoj školi.
U svim ostalim, nastava se izvodi na crnogorskom-srpskom, bosanskom, hrvatskom jeziku prema gramatici i pravopisu crnogorskog jezika.
Izvještaj je dio projekta „Jezici manjinskih naroda u javnoj upravi – između zakona i prakse“, koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava a koji sprovodi YIHR.
