Podgorica, (MINA) – Evropska komisija (EK) mora ponovo da potvrdi svoje obaveze i ciljeve i da kaže da proces pridruživanja, zasnovan na zaslugama, treba da se nastavi i da izrazi jasnu spremnost da apsorbuje Zapadni Balkan, poručeno je na konferenciji Crnogorske panevropske unije.
Danas je održan drugi dan konferencije Za Evropu: naučene lekcije komuniciranja procesa evropskih integracija u region, koju je organizovala Crnogorska panevropska unija u okviru Žan Mone projekta “Komuniciranje Evrope u panevropskim društvima” 2017-2019.
Članica Evropskog parlamenta (EP) iz Hrvatske Željana Zovko kazala je, na panelu EU perspektiva i izazovi nakon EP izbora, da Unija prolazi kroz bolju fazu neko što se očekivalo, s obzirom na strah da će na izborima prevladati populisti.
Ona je navela da se nakon migrantskih talasa, koji su došli balkanskom rutom, vratila ideja da Zapadni Balkan zahtijeva novu strategiju, dok su strahovi od nestabilnosti zbog većeg priliva izbjeglica vratili fokus Evrope na to područje.
Zovko je kazala da Evropska narodna stranka ima kandidata za predsjednika EK, Manfreda Vebera, koji, prema njenim riječima, zna šta znači za stabilnost i mir Evrope ukoliko se proširenje ne nastavi, a poruke ne budu ohrabrujuće.
„Mislim da će forumulisanje politika buduće EK prema tim pitanjima biti odrednica kako anulirati uticaj trećih zemalja, koje su ovdje itekako pristupni“, rekla je Zovko.
Kako bi se dobila podrška za dalju borbu za proširenje, prema njenim riječima, potrebne su pozitivne poruke dijaloga i pomirenja, ne žrtvi, kao i pozitivne poruke kompromisa i pozitivni medijski natpisi a ne oni koji vrlo često zastrašuju evropske centre odlučivanja.
Zovko je kazala da se dugo vremena opravdanost nekih politika i međunarodne zajednice radilo kroz kreiranje konstantnih kriza, dodajući da se, ukoliko postoje stalne krize i konfrontacije u nekim zemljama i šalju takve poruke, onda gubi svaki argument zašto bi EU primila te zemlje.
„Ukoliko se ne desi pedagogija unutar same zemlje i ne nađe razlog da se ove zemlje „prodaju“ Evropi kao potencijalno zdrava društva, koja će doprinijeti EU, izuzetno će biti teško tu istu priču prodavati društvima koji su u strahu od najezde novih, jeftinijih radnika“, navela je evropska poslanica.
Ona je kazala da je EK jedan od najvećih finansijera država Jugoistočne Evrope ali da ima najlošiju komunikacijsku strategiju i dodala da priča i komuniciranje evropskih integracija mora biti obostrano, odnosno ići iz EU i država kandidata.
„Zašto u medijima nemamo pozitivne slike napretka, uspješnih ljudi koji su napravili nešto u društvu? Način na koji se region predstavlja u medijima nije slika prodaje daljeg proširenja“, istakla je Zovko.
U budućnosti se, nakon formiranja novih grupacija, u Evropi može očekivati pokušaj pedagogije društava koje će trebati da odluče o daljoj integraciji.
„A to nije Brisel. Berlin i Pariz će morati dati odluku da li su za proširenje i kada će ono biti. Vidimo da je ono zadnje na listi u ovim razmatranjima. Da bi stavili da bude prvo, moramo raditi na komunikacijskoj strategiji poboljšanja imidža i čitave priče kako ne bi smo ovaj prostor prepustili zemljama koje traže ovdje da se stacioniraju“, rekla je Zovko.
Kada je riječ o evropskim integracijama, ona je kazala da je Crna Gora najbolji učenik, ali da se sve može promijeniti.
„Nemojte biti ohrabreni sa nekim pohvalama. Treba konstantno raditi na tome da Crnu Goru zaštitite od onoga što se preko noći može desiti, a to je zamor i traženje nekog srednjeg puta same EU nekada prepusti prostor onima čiju viziju ne bismo prihvatili“, poručila je Zovko.
Član EP iz Hrvatske Jozo Radoš rekao je da je, nakon izbora, dobra stvar što je uz rast desnice i evroskeptičnih tendencija u EU i dalje postoji stabilna većina proevropski orjentisanih snaga.
Kako je naveo, činjenica da su četiri proevropske političke grupacije upućene jedna na drugu može imati pozitivan efekat na buduću politiku EU.
Radoš je kazao da je teško očekivati neke veće proboje u vanjskoj politici EU, jer je ona zarobljena u globalnim međunarodnim politički strateškim odnosim i teško iz takvih odnosa može izaći zbog unutrašnjih razloga.
On je rekao da EU može napraviti korak naprijed sa Kinoma, ali da je teško očekivati neki proboj u odnosima sa Rusijom, dok je teško reći šta će biti sa Amerikom.
Radoš je istakao i da je pitanje proširenja važno, te da je EP puno toga učinio u proteklim godinama i prvi put se jasno čulo da je proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana interes Unije.
„Ali osim dobre politike EK i EP, koji će se vjerovatno nastaviti, ulogu u vanjsko političkim pitanjima proširenja ima Savjet EU i sa njihove strane nije bilo volje, i teško je očekivati da će je biti i dalje, da se preduzme snažno političko vođstvo i ubrza taj proces, da se politički fokus stavi na proširenje, stabilizaciju i stvaranje prostora stabilnosti umjesto prostora prijetnje i uticaja drugih“, rekao je on.
Radoš ne misli da se, nakon evropskih izbora, EU nalazi na nekom posebnom trenutku, prekretnici.
„Ona je uvijek imala svojih poteškoća, otvorenih pitanja, zastoje, probleme. Ne mislim da će se ništa spektakularno dogoditi. Mislim da nema prave alternative snaženju EU u onim područjima i tempom koji je realan“, ocijenio je Radoš.
Generalni sekretar Međunarodne PEU Pavo Barišić, rekao je da su izbori za EP pokazali da EU ne želji dalju dezintegraciju nego integraciju.
Kada je riječ o proširenju , on je podsjetio na izjavu visokog komesara Johanesa Hana u poslednjem izvještaju da će pregovori za proširenje zemalja Jugoistočne Evrope biti najvažniji strateški plan EU u sledećem mandatu.
“Evropa na polaganju ovog ispita proširenja potvrđuje da li može daje voditi politika stabilnosti, odnosno može li Evropa izvoziti stabilnost ili će uvoziti nestabilnost”, istakao je Barišić.
On smatra da je Evropu potrebno ekonomski, politički, kulturno i odbrambeno osnažiti, razvijajući zajedničku geostrategiju.
“Sada nakon evropskih izbora ključno je da jačati odbrambenu moć i demokratske institucije. Izbori su bili jedan od prelomnih trenutaka u razvoju EU i sada su potrebni reformska ostvarenja. Potrebna je reforma Unije i najbolje je započeti sa jačanjem demokratskih institucija, izgradnjom evropske javnosti, a neophodno je jačati i kohezivnu snagu i smanjivati razlike među djelovima EU”, ocijenio je Barišić.
On je istakao značaj evropskog zajedništva, navodeći da se tako države EU mogu nositi sa svim izazovima koji će uslijediti.
“Snažna i čvrsta Evropa, koja može braniti svoje građane, značajan je zalog za mir i stabilnost u svijetu”,
rekao je Barišić.
Potpredsjednik Panevropske unije Njemačke, Andreas Rab, kazao je da ovogodišnji evropski izbori odražavaju postojeće politike tendencije Evrope, gdje tradicionalne partije gube svoju snagu, a nove dobijaju veći prostor na političkoj sceni.
On je rekao da će svakih pet godina evropske institucije susretati sa novim sastavom, i kada je riječ državama regiona Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope, ukazao na važnost izvještača za te zemlje.
Član Predsjedništva Međunarodne PEU, Andrej Lepavcov, podsjetio je da je prošle godine data nova strategija proširenja i da je EU nakon 15 godina, zahvaljujući bugarskom predsjedavanju, donijela odluku da se posveti proširenju.
Kako je naveo, tokom berlinskog procesa bilo je dosta sastanaka lidera Zapadnog Balkana, ali to ne znači da se vidio automatski napredak u procesu proširenja integracija.
“U ovom trenutku imamo EK koja završava mandate, i pokušava da ubijedi neke zemlje Evrope da se proces proširenja mora nastaviti uprkos tome što se suočavaju sa određenim izazovima. Treba vidjeti kakva je zaista namjera ovog ponovnog uključenja i da li će EU koristiti moć svoje transformacije za zemlje Zapadnog Balkana”, istakao je Lepavcov.
On je kazao da se Berlinski proces odigrao kada su se zemlje okrenule sebi i postale duboko podijeljene kada su u pitanju migracije, i dodao da je process imao pozitivne ishode, ali da EU nije obezbjedila dovoljno resursa da se neutrališu efekti godina komunističke vlasti u regionu.
Lepavcov je naveo da se Crna Gora, ali i Srbija, koje su lideri u procesu integracija žale zbog sporog procesa pregovora i ocijenio da, ako se tako nastavi, proevropska javnost u tim državama će postajati sve više nervozna.
Kako je rekao, još je nesigurno kako će tokom novog sastava EK doći do osnaživanja procesa proširivanja.
“Ja bih rekao da neće doći do proširenja u ovom mandatu. Nakon ovih izbora, koji nijesu napravili toliko velike promjene kako se očekivalo, EK mora ponovo da potvrdi svoje obaveze i ciljeve i da kaže proces pridruživanja zasnovan an zasluga treba da se nastavi i da izrazi jasnu spremnost da apsorbuje Zapadni Balkan”, ocijenio je Lepavcov.
Stefan Habok iz Panevropske unije Austrije smatra da nakon izbora, neće biti velikih promjena u politici EK i EP vezano za proširenje EU.
“Pozicija EK i EP je uvijek bila jasan – da oni žele i podržavaju proširenje. Ali problem kada se radi o tom procesu je Savjet EU. Postoje neke države, Francuska i Holandija, koje blokiraju svaku inicijativu koja bi dovela šest balkanskih država u EU”, rekao je Habok.
On smatra da je problem što nema pravog razumijevanja istorije, potreba ljudi u Jugoistočnoj Evropi, za situaciju nakon ratova, kao i da neke države Evrope ne znaju kako je nekad bilo u Jugoslaviji, a kako su se bivše jugoslovenske zemlje dalje razvile.
Habok je rekao da je problem što, neopravdano, postoje argumenti protiv proširenja, kao što su da su troškovi integracija, činjenica da su Bugarska i Rumunija prebrzo ušle u EU, da će mladi koji dolaze iz novih članice preuzeti poslove.
On je poručio da narodi zemalja Jugoistočne Evrope treba da budu dio EU jer su oni Evropljani i imaju pravo na to.
Na kraju, učesnici konferecije su usvojili Deklaraciju u kojoj se zalažu za Evropu kroz bolju komunikaciju, za snažnije angažovanje u regionu, za evropsku integraciju zemalja jugoistoka Evrope, sa fokusom na mlade i za stabilniji i integrisaniji region.
„Izrazili smo svoju volju da podržimo bolju komunikaciju o procesu evropskih integracija između evropskih institucija, država članica i kandidata i potencijalnih kandidata zemalja Jugoistočne Evrope kako bismo podržali dinamiku integracionog procesa Crne Gore i svih zemalja regije prema Evropskoj uniji“, kazali su učesnici.
(kraj) nim/anm
