Podgorica, (MINA) – Povezivanje mladih i rad na pomirenju u regionu predstavljaju dugoročan proces koji zahtijeva uključivanje više aktera kako bi se situacija na Zapadnom Balkanu promijenila, kazao je šef lokalne kancelarije Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori, Edin Koljenović.
On je u intervjuu Agenciji MINA kazao da vlade, političari, obrazovne institucije i mediji moraju da podstiču mlade da se uključuju u aktivnosti koje grade i jačaju uzajamno razumijevanje i pomirenje u svim sferama društva.
»Proces povezivanja mladih i rad na pomirenju u regionu je dugoročan proces. On zahtijeva uključivanje više aktera kako bi se situacija na Zapadnom Balkanu promijenila. Uzdržavanje od nacionalističke retorike koja ne služi tom cilju je nešto na šta posebno treba obratiti pažnju«, rekao je Koljenović.
Kako je naveo, RYCO kroz programe interkulturalnih razmjena mladih iz regiona Zapadnog Balkana želi da doprinese stvaranju uslova za smanjenje etničke distance, stereotipa i predrasuda.
Koljenović je kazao da je, kao rezutat prvog Otvorenog poziva za dostavljanje projekata, u toku implementacija 33 projekata koje sprovode 117 srednjih škola i organizacija civilnog društva.
On očekuje da će u programima omaldinskih razmjena, u okviru ta 33 projekta, učestvovati više od hiljadu mladih sa prostora Zapadnog Balkana.
Koljenović je dodao da je u toku drugi otvoreni poziv za podnošenje projektnih ideja i da u RYCO očekuju da će u ovoj godini učešće mladih biti još veće, a uslovi za mobilnost, povezivanje i saradnju bolji.
»Mladi u Crnoj Gori se suočavaju sa sličnim problemima kao i mladi širom regiona, što je uostalom i karakteristika za društva u regionu. Svi se suočavamo sa sličnim problemima«, rekao je Koljenović.
Prema njegovim riječima, problemi se odnose na nedostatak mogućnosti za zapošljavanje, mobilnost i učenje i na težnju za emigracijom u cilju pronalaženja bolje budućnosti.
Koljenović je istakao da problem predstavlja i nedostatak prilika za mobilnost mladih u okviru Zapadnog Balkana, prilika da u okviru regiona putuju, upoznaju se, uspostavljaju prijateljstva i sarađuju.
On je ocijenio da takva situacija otežava proces pomirenja u regionu i utiče na stvaranje predrasuda prema ljudima drugih nacionalnosti.
Govoreći o aktivizmu mladih, Koljenović je naveo da postoji određeni broj mladih koji se zaista trude da aktivno učeštvuju u procesima donošenja odluka u svojim sredinama, da više putuju i koriste prilike za učenje.
»Njihov aktivizam je nešto što treba posebno naglasiti i čemu treba odati priznanje. Mi želimo da takvi mladi ljudi budu uzor svojim vršnjacima u regionu«, kazao je Koljenović.
On je rekao da Vlada Crne Gore, kao i ostale iz regiona, pokazuje proaktivan i pozitivan pristup temi saradnji mladih.
»Vlada Crne Gore bila je i ostala jedna od vlada iz regiona koja je među prvima ispunila obaveze prema Ugovoru o osnivanju RYCO«, naveo je Koljenović.
Prema njegovim riječima, aktivno učešće Ministarstva sporta Crne Gore i Direktorata za mlade u okviru njega, institucije Vlade koja je zadužena za saradnju sa RYCO-om, jasan je signal da Vlada želi da pomogne u ostvarivanju što boljih rezultata.
»Želimo da naši programi budu dostupni svim mladima u regionu, pa tako i u Crnoj Gori, bez obzira na njihov položaj u društvu, bilo da dolaze iz ruralnih sredina ili pak iz marginalizovanih grupa koje nemaju adekvatan pristup programima omladinskih razmjena«, poručio je Koljenović.
Od svog osnivanja, u julu 2016. godine, RYCO je aktivno radila na izgradnji partnerstava sa više lokalnih i regionalnih institucija koje rade sa mladima.
»Aktivno smo radili na ostvarivanju kontakata i partnerstava sa nizom međunarodnih institucija, te tako uspostavili više od 30 aktivnih partnerstava. Posebno ističemo partnerstvo sa OEBS-om«, naveo je Koljenović.
Prema njegovim riječima, RYCO je radila na jačanju kapaciteta subjekata koji apliciraju za projekte i realizovala različite treninge za škole i nevladine organizacija (NVO).
Kako je dodao, veoma važna komponenta prethodnog rada je izrada Strateškog plana RYCO.
Koljenović je rekao da je RYCO, pored osnovnih sredstava kojima raspolaže kao organizacija, osigurala dodatna sredstva za programe omladinskih razmjena u regionu preko međunarodnih institucija i fondacija, kao što su Evropska komisija (EK) i Ujedinjene nacije (UN).
Na pitanje da li je nekad rad RYCO otežan spoljnim faktorima, kao što su politički i diplomatski odnosi među državama, on je kazao da se dnevnopolitička dešavanja svakako odražavaju na brzinu ispunjavanja njihovih ciljeva.
»Od njih dosta zavisi koliko ćemo brzo uspjeti da region učinimo boljim mjestom za mlade. RYCO posvećuje dosta pažnje da na diplomatski način uzme u obzir sva stanovišta koja zastupaju šest vlada koje su osnovale našu organizaciju«, naveo je Koljenović.
Kako je rekao, Vlade u regionu odgovorno pristupaju RYCO-u i do sada nijesu dozvoljavale da neslaganja u drugim oblastima koja postoje između njih utiču na rad organizacije.
»Svakako, manje neslaganja omogućilo bi, ne samo RYCO-u, već cijelom regionu, brži i kvalitetniji put ka boljem životu svih nas«, dodao je Koljenović.
Govoreći o narednim aktivnostima, on je kazao da će u Crnoj Gori, u saradnji sa Misijom OEBS-a, implementirati brojne programske aktivnosti i raditi na jačanju admnistrativnih kapaciteta.
»Radićemo na implementaciji tri velika projekta koja ćemo realizovati sa partnerima iz regiona, a koje su podržali EK, Fond za izgradnju mira UN-a, i Ministarstvo spoljnih poslova Norveške«, precizirao je Koljenović.
Kako je dodao, u Crnoj Gori, uz podršku Njemačke i Francuske ambasade, RYCO će implementirati veliki kulturni projekat, koji podrazumijeva saradnju mladih sa Zapadnog Balkana sa mladima iz Njemačke i Francuske.
Koljenović je kazao da će nastaviti da sarađuju sa Misijom OEBS-a, a fokus tog partnerstva biće na jačanju kapaciteta srednjih škola i organizacija civilnog društva, koji se odnose na uspješno pisanje projekata i njihovu implementaciju.
Prema njegovim riječima, RYCO će nastaviti da sarađuje sa vladama iz regiona, brojnim regionalnim i međunarodnim organizacijama, kako bi zagovarali veću mobilnost mladih u regionu, smanjivanje administrativnih barijera koje tu mobilnost otežavaju i promociju učešća mladih u procesima donošenja odluka na svim nivoima.
»Radićemo i na jačanju sopstvenih kapaciteta kako bismo na što bolji način odgovorili na potrebe mladih iz regiona, a koje se tiču njihove mobilnosti i pomirenja na cijelom prostoru Zapadnog Balkana«, zaključio je Koljenović.
