Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora se u drugoj polovini prošle godine svrstala među evropske zemlje sa najnižim cijenama električne energije za domaćinstva, pokazali su novi podaci Eurostata.
Sa prosječnom cijenom od 16,49 EUR do 18,16 EUR za 100 kilovat sati (kWh), crnogorska domaćinstva plaćaju znatno manje nego prosjek EU, koji iznosi 28,49 EUR, prenosi portal RTCG.
Ta razlika dodatno dolazi do izražaja kada se u obzir uzme paritet kupovne moći, jer su građani mnogih razvijenijih zemalja izloženi značajno višim troškovima za osnovne energente. Na primjer, domaćinstva u Češkoj plaćaju čak 41 EUR za istu količinu električne energije, dok cijena u Njemačkoj i na Kipru prelazi 35 EUR.
Pored struje, Crna Gora je i u grupi zemalja sa relativno povoljnim cijenama prirodnog gasa, iako Eurostat ne raspolaže preciznim podacima za sve zemlje van EU. Ipak, regija pokazuje jasne razlike – dok domaćinstva u Srbiji plaćaju oko 8,07 EUR za gas u energetskoj vrijednosti 100 kWh, u Makedoniji ta cifra doseže čak 20,53 EUR, što je najviša zabilježena cijena u Evropi.
Povoljna cijena energije u Crnoj Gori rezultat je više faktora, uključujući model regulisanih tarifa, domaću proizvodnju iz hidroelektrana, kao i ograničeno učešće u liberalizovanom tržištu. Ipak, izazovi ostaju – posebno u pogledu dugoročnih ulaganja u energetsku infrastrukturu i prelazak na održive izvore.
Cijena prirodnog gasa za domaćinstva, prema paritetu kupovne moći, što znači da poređenje uzima u obzir i devizne kurseve i razlike u prihodima građana između zemalja, u Srbiji je bila među najnižima u Evropi u drugoj polovini prošle godine. Srbija je takođe među državama sa relativno jeftinom električnom energijom, a prosječna cijena za 100 kWh u drugoj polovini prošle godine iznosila je 18,16 EUR, prema podacima Eurostata, prenosi Bloomberg Adria.
Eurostat je objavio u utorak redovno polugodišnje poređenje cijena električne energije i gasa za zemlje članice EU, sa dodatnim podacima za neke druge evropske zemlje. Dugogodišnji podaci pokazuju da su se cijene električne energije stabilizovale u posljednje dvije godine, dok je cijena gasa blago porasla u drugoj polovini prošle godine, nakon prethodnog pada u tri uzastopna polugodišta.
Međutim, cijene oba energenta i dalje su znatno više nego prije inflatornog skoka izazvanog pandemijom i ruskim napadom na Ukrajinu. Na primjer, u drugoj polovini prošle godine, očekivalo se da će domaćinstva u EU u prosjeku plaćati 28,49 EUR za 100 kilovat-sati (kWh) električne energije. Ista količina struje četiri godine ranije koštala je sedam EUR manje, što znači da je porasla za trećinu. Istovremeno je cijena gasa porasla više od 70 odsto.
Uzimajući u obzir razlike u prihodima po stanovniku i uključujući sve poreze i takse, struja je bila najskuplja u Češkoj. Domaćinstva koja troše između 2,5 hiljade i pet hiljada kWh godišnje tamo su morala da plate 41 euro za 100 kWh. Kipar i Njemačka bili su blizu po cijeni, gdje se ista količina struje plaćala 35,7 EUR, odnosno 35,23 EUR.
Prosjek EU iznosio je 28,49 EUR, dok su domaćinstva u Hrvatskoj plaćala 21,71 EUR, što je među najvišim cijenama struje u Evropi.
U Sloveniji je struja bila nešto skuplja, 23,29 EUR, dok su Crna Gora i Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, među zemljama sa relativno jeftinijom električnom energijom. U tim državama cijene su se kretale između 16,49 i 18,16 EUR. Eurostat nema podatke za Sjevernu Makedoniju za drugu polovinu prošle godine, ali je u prvoj polovini cijena tamo bila slična onoj u Hrvatskoj – 21,41 EUR za 100 kWh.
Island je imao najjeftiniju struju u Evropi, barem među zemljama za koje Eurostat ima podatke. Tamo se 100 kWh plaćalo 12,2 EUR u drugoj polovini prošle godine.
Island koristi geotermalne izvore za četvrtinu svoje proizvodnje električne energije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
