Podgorica, (MINA) – Crna Gora je, na Svjetskom indeksu slobode medija, za ovu godinu, napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. od 180 zemalja svijeta.
U izvještaju, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, navodi se da Crna Gora nastoji da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila je nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima.
“Ipak, ponovo su se pojavile sumnje da vlast pokušava da utiče na nezavisnost Javnog servisa – Radio televizije Crne Gore (RTCG)”, kaže se u izvještaju, prenose Vijesti.
Navodi se da je parlamentarna većina usvojila novi zakon koji omogućava generalnom direktoru Javnog servisa da ostane na toj funkciji, uprkos višestrukim sudskim odlukama koje njegov izbor proglašavaju nezakonitim.
Crna Gora je na indeksu napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. mjestu od 180 zemalja svijeta.
Godinu ranije je bila na 40. poziciji. Sloboda medija u Crnoj Gori je, kako se navodi, u posljednjem izvještaju RSF u žutoj zoni – zadovoljavajuća.
Kad su u pitanju zemlje regiona, najbolje su rangirana Slovenija (33), Sjeverna Makedonija (42), Hrvatska (60). Slijede Albanija (80), Bosna i Hercegovina (86) i Srbija (96).
U izvještaju je naglašena zabrinutost da bi “strani vlasnici pojedinih medija mogli da utiču na uređivačku politiku u korist interesa drugih država, poput Srbije, i njihovih političkih aktera”.
“Ustav i zakoni Crne Gore garantuju slobodu govora i izražavanja, ali sloboda medija i dalje je ugrožena političkim pritiscima, neriješenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima”, ocijenio je RSF.
U izvještaju se navodi, da uprkos malom broju stanovnika Crna Gora ima desetine registrovanih medija, uključujući nekoliko dnevnih novina, nacionalne privatne i javne televizijske kanale i jednu novinsku agenciju.
“Tri od pet televizijskih mreža sa nacionalnom pokrivenošću djelimično su ili u potpunosti u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije”, kaže se u izvještaju.
RSF je nevao i da je, kao glavni oglašivač, država decenijama većinu sredstava usmjeravala ka “lojalnim” medijima.
“Dok država prvenstveno finansira RTCG i lokalne javne emitere, privatni mediji u velikoj mjeri zavise od uticaja oglašivača i nestabilnog tržišta”, kaže se u izvještaju.
Kako se dodaje, kao odgovor na ozbiljne ekonomske posljedice pandemije COVID-19 po medijski sektor, koje su dodatno otežane izazovima malog tržišta, Vlada je prošle godine uvela nove zakonske mjere za jačanje fonda za podršku novinarstvu od javnog interesa.
Navodi se i da crnogorsko društvo karakterišu duboke etničke, vjerske i političke podjele, kao i autoritarna politička kultura naslijeđena iz prošlosti.
“U takvom okruženju, medije često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu”, kaže se u izvještaju RSF.
Oni su naglasili i da su gotovo svi zločini protiv novinara iz posljednjih godina razriješeni, ali mnogi stariji slučajevi ostaju neriješeni.
“To je slučaj sa ubistvom glavnog urednika novina Duška Jovanovića iz 2004. godine i pokušajem ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić iz 2018. Novinari su redovno meta kampanja klevetanja koje podstiču političari i iz vlasti i iz opozicije”, zaključeno je u izvještaju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
