Podgorica, (MINA) – Jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema, sa fokusom na ljudske resurse, kao okosnice snažnog zdravstva, nedvosmisleno je opredjeljenje Ministarstva zdravlja, poručio je resorni ministar Vojislav Šimun.
On je to rekao na konferenciji „Kriza zdravstvene radne snage: budući rizici sa kojima će se suočiti male zemlje“, u Rigi.
Šimun je, ministarskom panelu “Iskustva i izazovi za male zemlje”, kazao je da je neophodno raditi na jačanju vještina i znanja, kao i optimizaciji učinkovitosti ljudskih resursa u zdravstvenom sistemu.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, rekao da unapređivanje efikasnosti ograničenih kadrovskih resursa podrazumijeva rekonfiguraciju modela pružanja zdravstvenih usluga i veće korišćenje digitalnih tehnologija.
Šimun je predstavio aktivnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore na izradi nacionalnog Plana ljudskih resursa u zdravstvu od ove do 2045. godine, ističući da je ulaganje u obrazovanje kadra, jačanje njihovih profesionalnih vještina i motivacija preduslov za jačanje zdravstvenog sistema koji obezbijeđuje dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građanima.
“Prepoznajem da su izazovi sa kojima se danas suočavamo hitni i zahtijevaju koordiniran, strateški odgovor. Ukoliko ne budemo odlučno djelovali, ti će se izazovi samo produbiti, ugrožavajući održivost naših zdravstvenih usluga”, naveo je Šimun.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić, na panelu“Kriza ljudskih resursa u zdravstvu – kako djelovati u budućnosti”, kazala je da se mora ulagati u obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenog kadra, kao i jačati nacionalni programi medicinskog obrazovanja.
Ona je naglasila da je potrebno proširiti mogućnosti specijalizacije i kontinuiranog medicinskog obrazovanja povećanjem sredstava za kontinuiranu medicinsku edukaciju.
Kako je rekla Cojić, potrebno je i jačanje saradnje sa medicinskim fakultetima kako bi se nastavni planovi i programi uskladili s potrebama moderne zdravstvene zaštite.
Ona je ukazala i na značaj digitalizacije, uvođenje telemedicine i e-zdravstvenih usluga za podršku medicinskim stručnjacima i smanjenje radnog opterećenja.
„Sveobuhvatnim pristupom može se osigurati da politika ljudskih potencijala u zdravstvu bude efikasna, održiva i usmjerena na poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite“, rekla je Cojić.
Letonski ministar zdravlja Hosmas Abu Meri rekao je da je nedostatak zdravstvene radne snage u Evropi dugogodišnji izazov.
„Trenutna situacija sa zapošljavanjem, usklađivanje radne snage s budućim potrebama tržišta rada, zdravstvo kao strateški prioritet u nacionalnim politikama zapošljavanja i zadržavanje kroz prizmu mladih ljekara, za male države je veliki izazov“, istakao je Abu Meri.
On je, govoreći o sve prisutnijoj primjeni vještačke inteligencije, njenom značaju i ulozi u novim okolnostima, istakao da je to dobro asistirajuće sredstvo, ali nikako pouzdana zamjena za zdravstvene radnike.
U saopštenju se navodi da su ministri zdravlja i drugi visoki predstavnici država Baltika i manjih zemalja evropskog regiona razmijenili iskustava u pogledu trenutnog stanja ljudskih resursa u zdravstvu, starenju radne snage, strategiji zadržavanja i privlačenja zdravstvenog kadra.
Dodaje se da je Litvanija predstavila nacionalnu Strategiju ljudskih resursa, kao i načine ulaganja u obrazovanje i zadržavanje zdravstvene radne snage i poboljšanje uslova rada.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
