Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je formirala Koordinaciono tijelo za praćenje i analizu kretanja cijena proizvoda, na čijem čelu je ministar ekonomskog razvoja Nik Gjeloshaj.
Iz Vlade su nakon današnje sjednice rekli da su donijeli odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje i analizu kretanja cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, snabdjevenosti tržišta i predlaganja mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena tih proizvoda, na čelu sa Gjeloshajem.
Navodi se da je u skladu sa aktuelnim ekonomskoim i tržišnim kretanjima, evidentan porast cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.
„Kako bi se umanjili negativni efekti inflacije i osigurala adekvatna zaštita potrošača, Vlada je preduzela određene mjere uključujući i usvajanje odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, kojom je ograničila visinu maloprodajnih i veleprodajnih marži za ukupno 73 kategorije proizvoda“, podsjetili su iz Vlade.
Oni su naveli da su se dodatno pojavili određeni izazovi u toj oblasti, uključujući i bojkote trgovinskih lanaca, što zahtjeva kontinuirano praćenje i analizu stanja.
„U tom cilju je neophodno formiranje Koordinacinog tijela koje će sagledati sveobuhvatno situaciju i predložiti adekvatne mjere za stabilizaciju cijena osnovnih proizvoda na tržištu“, kaže se u saopštenju.
Vlada je danas donijela i uredbu o uslovima i postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina.
Kako se dodaje, usvajanjem Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe koja će na bliži način propisati uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, čime će se dodatno unaprijediti regulatorni okvir u toj oblasti.
Navodi se da se predloženim propisom stvaraju uslovi za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvozne dažbine prilikom uvoza robe u Crnu Goru u skladu sa evropskim standardima.
„Imajući u vidu činjenicu da je važeća uredba koja tretira ovu materiju u najvećoj mjeri usglašena sa evropskim propisom, ovom uredbom će se unaprijediti i razjasniti dileme i pitanja koja su identifikovana u praksi“, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su najavili da će tekst propisa dodatno biti tehnički poboljšan.
Pojašnjava se da se promjene predlažu u dijelu dokazivanja prava na oslobođenje od plaćanja dažbina na osnovu međunarodnih ugovora.
„Na način da se uz zahtjev za oslobođenje carinskom organu podnose potvrde organa državne uprave nadležnog za oblast za koju se realizuje projekat, da roba ispunjava uslove za oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine, u cilju pojednostavljivanja postupaka uvoza oslobođene robe“, rekli su iz Vlade.
Oni su naveli da je dodat novi član kojim je predviđen način oslobođenja od plaćanja uvozne dažbine kada je u pitanju roba koja se uvozi za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih članova, a koja to pravo ostvaruju na osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
„U ovom segmentu posebna novina je propisivanje obrazaca potvrda o oslobođenju koje izdaju nadležni organi, što će olakšati i ujednačiti način ostvarivanja ovog prava“, navodi se u saopštenju.
Vlada je usvojila i informaciju o plaćanju naknade KfW banci za produžetak roka raspoloživosti kreditnih sredstava za projekat Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda u primorskom regionu faza V i V-2 i prihvatila pismo KfW banke u vezi sa produžetkom roka raspoloživosti sredstava iz kredita.
Navodi se da je riječ o jednom od ključnih infrastrukturnih projekata koji se od 2003. godine realizuje u Crnoj Gori u saradnji Vlade, Njemačke razvojne banke (KPW) i primorskih opština Herceg Novi, Kotor, Bar, Ulcinj i Tivat.
Cilj tog projekta je, kako se dodaje, unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u tim opštinama, kako bi se osigurala efikasnija usluga vodosnabdijevanja, kvalitetnija ekološka zaštita i održivost turističkih kapaciteta.
Navodi se da se projekat realizuje u više faza finansiranih kroz kreditne aranžmane sa KfW bankom, a trenutno aktivne faze, faza V i faza V komponenta 2 (faza V-2), obuhvataju ukupna sredstva od 64,8 miliona EUR.
„Ukupan procenat iskorišćenosti kreditnih sredstava iz faza V i V-2 iznosi svega 39,1 odsto, što ukazuje na ozbiljna kašnjenja u realizaciji“, kaže se u saopštenju.
Pored administrativnih prepreka i sporog napretka na terenu, projekat se, kako su kazali iz Vlade, suočava sa povećanim troškovima uzrokovanim inflacijom i promjenama cijena na globalnom tržištu građevinskih materijala.
„Takođe, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i usklađivanje dokumentacije dodatno komplikuju situaciju, produžavajući rokove i stvarajući potrebu za dodatnim finansijskim sredstvima“, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su naveli da, s obzirom na to da je projekat još u toku, i predmetnim opštinama je na raspolaganju iznos od 38,68 miliona EUR koji nije povučen do predviđenog roka, KfW banka dala saglasnost za produženje roka raspoloživosti kreditnih sredstava do 30. decembra 2027. godine.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
