Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, smatraju u Privrednoj komori (PKCG).
Iz Grupacije priređivača igara na sreću PKCG je saopšteno da je tim zakonskim rješenjem Vlada, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, izmijenila poslovni ambijent i uputila ga Skupštini.
“Umjesto da zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Iz PKCG su rekli da je najveći apsurd predloženih izmjena obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 EUR, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum dvije hiljade EUR.
“Ovim potezom, Vlada kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja od dvije hiljade EUR, zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca, kao i blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije”, precizirali su iz PKCG.
Iz PKCG su kazali da se time preusmjeravaju resursi na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.
“Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 EUR i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka”, smatraju u PKCG.
Takav birokratski pristup će, kako se dodaje, priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Oni su kazali da Vlada nije uzela u obzir kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 EUR, da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu, zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja, koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada, kao i zašto nadležne institucije nijesu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već je mijenjaju.
“Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama”, smatraju u PKCG.
Iz Komore su rekli da će doći do masovnog prelivanja igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode, drastičnog povećanja troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje, kao i pada efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje.
“Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi”, rekli su iz Grupacije.
Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeće zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebalo da budu prioritet.
“Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti”, dodaje se u saopštenju.
Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su ko će biti odgovoran za gubitak 600 do 800 radnih mjesta i pad direktnih budžetskih prihoda od deset miliona EUR u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta Crne Gore, kao i ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a.
Pitanja koja se nameću su i kako se nadoknađuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaraju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača, koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao što su mediji, štamparije, sportski kolektivi, kao i kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina.
(kraj) sam
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
