Podgorica, (MINA) – Crna Gora ne garantuje građanima da mogu ostvariti pravo na slobodan pristup informacijama, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), navodeći da je zbog toga jedan od ključnih mehanizama za demokratsku kontrolu vlasti postao besmislen.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da, kada vlast odluči da krije informacije, građane ne štiti nijedan zakon ili institucija.
„Iako je pravo na slobodan pristup informacijama jedno od osnovnih političkih prava, propisano Ustavom, država Crna Gora ga ne poštuje i ne garantuje svojim građanima da ga mogu ostvariti“, navela je Kovačević u saopštenju.
Kako je kazala, to pokazuju brojni primjeri ignorisanja zahtjeva za slobodan pristup informacijama, na koje institucije svjesno i namjerno ne odgovaraju iako im je to obaveza.
Kovačević je istakla da, prema Ustavu, svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja.
Prema njenim riječima, u praksi, ako vlast odluči da informaciju ne da, nema tog zakona ili institucije koja je može natjerati.
„Jedan od ključnih mehanizama za demokratsku kontrolu vlasti postao je besmislen, a građanima i organizacijama koje ih zastupaju oduzeto je pravo da prate, analiziraju i pozivaju institucije na odgovornost“, istakla je Kovačević.
Ona je navela da CDT već pet mjeseci ne može da dobije informacije i relevantne dokumente od Ministarstva kulture i medija o procesu odlučivanja povodom zahtjeva za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
„Na ćutanje Ministarstva smo se žalili Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila našu žalbu i naložila Ministarstvu da odgovori u roku od 15 dana“, dodala je Kovačević.
Ona je istakla da je Ministarstvo ignorisalo nalog drugostepenog organa i nastavilo da ćuti.
Kovačević je rekla da su Ministarstvu javne uprave (MJU) krajem prošle godine podnijeli inicijativu da pokrene postupak inspekcijskog nadzora nad Ministarstvom kulture i medija, zbog kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Kako je navela, do danas nijesu dobili nikakav odgovor MJU.
„Uputili smo i novu žalbu AZLP, i ovoga puta tražili da i meritorno odluči, budući da Savjet AZLP po zakonu ima pravo da zahtijeva da mu organ vlasti dostavi kompletnu informaciju ili dio informacije kojoj se traži pristup, kao i druge informacije i podatke koji su potrebni za odlučivanje. AZLP nam je odgovorila da nije nadležna“, naglasila je Kovačević.
Ona je dodala da su, pošto Ministarstvo kulture očigledno neće da odgovori na njihov zahtjev, a AZLP se povodom toga oglašava nenadležnom, ove sedmice podnijeli tužbu Upravnom sudu.
„Prema podacima iz januara ove godine Upravni sud ima u radu preko 26 hiljada predmeta, od čega su gotovo polovina predmeti zbog ćutanja uprave. To dosta slikovito govori o primjeni prava na slobodan pristup informacijama u ovoj zemlji“, istakla je Kovačević.
Ona je podsjetila da je reforma Zakona o slobodnom pristupu informacijama nekoliko puta opstruirana, jer ni jedan predloženi tekst nije dospio do plenuma Skupštine.
„Čak ni posljednji predlog zakona koji je Vlada utvrdila krajem januara još uvijek nije objavljen na sajtu Skupštine, pa je nejasno je li uopšte upućen u skupštinsku proceduru“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da političke elite uporno govore o vladavini prava i demokratskoj kontroli, ali u stvarnosti aktivno podržavaju „ovaj teatar apsurda“ – blokiraju reforme, urušavaju institucije, podrivaju demokratiju i otežavaju građanima da traže odgovornost vlasti.
„Ako zaista želimo da budemo demokratska država i buduća članica EU, neophodno je preduzeti konkretne korake ka jačanju prava na slobodan pristup informacijama“, navela je Kovačević.
Ona je objasnila da to podrazumijeva hitno usvajanje zakona koji će omogućiti efikasan nadzor nad radom vlasti, dosljedno sankcionisanje institucija koje krše zakonske obaveze, jačanje nadležnih tijela poput AZLP-a, kao i unapređenje kapaciteta Upravnog suda.
„Transparentnost i odgovornost nijesu birokratske formalnosti, već osnovni preduslovi za funkcionalnu demokratiju i vladavinu prava. Bez njih, evropske integracije ostaju prazno obećanje, a povjerenje građana u institucije nastavlja da slabi“, zaključuje se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
