Podgorica, (MINA) – Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić zatražila je od predstavnika izvršne vlasti donošenje privremenog rješenja za uvećanje zarada sudija, do usvajanja i stupanja na snagu posebnog zakona kojim će to pitanje biti uređeno.
Pavličić je to navela u dopisu premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade Momu Koprivici, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću.
Ona je istakla da je Crna Gora obavezna da donese zakon, kojim će biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata.
Pavličić je naglasila da je zakonodavstvo bitno izmijenjeno kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju (EU).
„Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti – očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija“, navodi se u dopisu Pavličić.
Ona je ukazala da je važno da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima.
„Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, kao i priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore“, kazala je Paviličić.
Ona je u dopisu naglasila da ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj.
Kako je rekla Pavilić, profesionalne sudije imaju pravo na zaradu čiji se iznos utvrđuje tako da se zaštite od pritisaka na njihovo odlučivanje i ponašanje u okviru nadležnosti, što ugrožava njihovu nezavisnost i nepristrasnost.
Ona je istakla da međunarodne obaveze podrazumijevaju, prije svega one koje proizlaze iz strateškog cilja Crne Gore da postane članica EU, usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU i relevantim međunarodnim propisima.
„Sudstvo je dalo izuzetan doprinos dobijanju izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila i aktivno i odgovorno učestvuje na polju pristupanja realizaciji obaveza po završnim mjerilima“, podsjetila je Pavličić.
Kako je rekla, Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina su ranije usvojili manir donošenja posebnih zakona kojima se regulišu zarade i druga primanja sudija, odnosno tužilaca.
„Vlada još nije usvojila Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, pa ukazujem na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija“, istakla je Pavličić.
Ona je podsjetila da je, nakon najave pravosuđa o obustavi rada, na radnim sastancima i pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa, Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 1. januara ove godine.
Pavličić je kazala da je nakon toga formirana Radna grupa za izradu posebnog zakona, kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte, a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.
„Kako sudstvo nije “izolovano ostrvo” i prati razvoj društvenih tokova, prepoznali smo da se još uvijek nijesu stvorili svi potrebni uslovi za donošenje posebnog zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija“, istakla je Pavličić.
Ona je navela da je, nakon sastanka sa sudijama Osnovnog suda u Podgorici, kojem je prisustvovao i ministar pravde, kao i nakon dodatnih konsultacija sa stručnjacima u oblasti pravosuđa, procijenila da postoji velika potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija.
Pavličić je podsjetila da je Vlada 18. novembra prošle godine, utvrdila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je predviđeno da se zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju oko 30 odsto.
„Prema planu Ministarstva finansija i javno iznijetim stavovima predstavnika izvršne vlasti, Vlada je trebalo najkasnije do kraja prošle godine da usvoji Predlog ovog Zakona“, dodala je Pavličić.
Kako je navela, u skladu sa tim, u Predlogu Zakona o Budžetu Crne Gore za ovu godinu obezbijeđena su finansijska sredstva za uvećane zarade.
Pavličić je istakla da Radna grupa još nije okončala rad na zakonu o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija i da još nije poznato da li će se u narednom periodu stvoriti svi potrebni uslovi za implementaciju tog propisa.
„Cjelishodno je i opravdano uložiti napore da se pristupi utvrđivanju Predloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u dijelu koji se odnosi na pitanja koja regulišu zarade sudija, do donošenja posebnog propisa o zaradama sudija i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija“, kazala je Pavličić.
Ona smatra da je već usaglašeno uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija nužno u što kraćem roku, budući da je postojeće zakonsko rješenje na snazi od 2016. godine, a koeficijenti za obračun zarade su do sada dva puta umanjeni u 2017. godini, za oko 15 odsto.
„Visina postojećih zarada nije srazmjerna troškovima života, ne odgovora složenosti poslova koje obavljaju sudije, u smislu utvrđivanja koeficijenta zarade, i ne obezbjeđuje ravnotežu između stepena odgovornosti sudijske funkcije i zaštite dostojanstva svih sudija u Crnoj Gori“, rekla je Pavličić.
Prema njenim riječima, važno je da se za sudije, koje obavljaju jedinstvenu i suštinsku ustavnu funkciju, privremenim rješenjem sačuva posebnost pravila primjenljivih na sudstvo, kada to zahtijeva poseban status sudija.
„Kako bi se sačuvao i podržao osnovni princip sudske nezavisnosti, koji nam je, kao državi u postupku pristupanja EU, od posebnog značaja“, dodala je Pavličić.
Ona je ukazala da očigledna kriza u kojoj se našlo pravosuđe, u smislu materijalnih uslova za rad, motivisanosti za ulazak i ostanak u sudijskoj profesiji, zahtijeva brzu i značajnu intervenciju države.
„Osim toga, unapređenje propisa koji uređuju oblast pravosuđa i dalje jačanje nezavisnosti, nalažu strateški ciljevi Crne Gore, koji su usklađeni sa politikama EU“, naglasila je Pavličić.
Kako je kazala, ćutanje ili olako pristupanje ocjeni potreba pravosuđa od izvršne vlasti, poslalo bi grubu poruku da Vlada ne razumije ulogu i značaj sudstva, ne poštuje međunarodne obaveze, ali ni svoje strateške obaveze, a od kojih zavisi integracioni put Crne Gore.
„Uvjerena sam, imajući u vidu pozitivnu saradnju na nivou Vrhovnog suda i Vlade, naročito od kada sam izabrana na čelo sudske grane vlasti, da u okviru saradnje možemo postići zajednički cilj da obezbijedimo suštinsko i realno, finansijski održivo sudstvo“, navela je Pavličić u dopisu.
Ona je zaključila da, s obzirom na to da konstruktivni predlog dolazi od sudske grane vlasti, koja treba da dâ pozitivan i efikasan doprinos završnoj fazi pregovora o ulasku Crne Gore u EU, očekuje da u što kraćem roku Vlada pristupi razmatranju tog izuzetno značajnog pitanja.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
