Podgorica, (MINA) – Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije, jer 2019. godine nije prijavio novčani iznos od 16,74 hiljade EUR, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Pokretanje postupka je 2019. godine inicirala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
“Utvrđuje se da je Đukanović, kao javni funkcioner, prekršio član 25 stav 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer Agenciji u toku 2019. godine nije dostavio Izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku”, stoji u odluci ASK-a.
Navodi se da Đukanović time nije prijavio 16.741 EUR po osnovu duga nastalog korišćenjem VIP revolving kartice Atlas banke, iznos koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi.
U odluci piše da je Agencija 16. decembra prošle godine Đukanoviću uputila poziv da se izjasni na navode iz prijave.
Navodi se da je Agencija ponovno uputila poziv 10. januara ove godine.
U odluci piše da se Đukanović izjasnio pisanim putem 27. januara i istakao da je pred Osnovnim sudom donijeta presuda u njegovu korist i time činjenično i pravno potvrdio njegov stav o nepostojanju duga prema Atlas banci, kao i da se sada predmet nalazi u postupku po žalbi tuženih pred Višim sudom u Podgorici.
“Takođe, ističe da je u drugom sudskom postupku donešena presuda u njegovu korist, zbog povrede prava ličnosti, od 8. marta prošle godine”, stoji u odluci.
U odluci ASK-a piše da je Đukanović istakao da se ne može raditi ni o kakvom prikrivanju imovine, jer je sve ove činjenice više puta javno iznosio u svojim medijskim obraćanjima i istupima, kao što je i navedeno u aktu Agencije.
Iz ASK-a su naveli da je uvidom u izjašnjenje Đukanovića u bitnom utvrđeno da on nije sporio da je njegov sin B.Đ. izmirio novčani iznos od 16.741 EUR po osnovu duga koji je posjedovao u Atlas banci u Podgorici.
Iz Agencije su u odluci rekli da su cijenila i dio navoda Đukanovića iz pisanog izjašnjenja, ali da su utvdrili da oni nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari.
Oni su ukazali da izvještaji moraju oslikavati i prikazivati realno stanje prihoda i imovine, posebno kod prihoda koji su veći od hiljadu EUR i imajući u vidu da je Zakon o sprečavanju korupcije jasno propisao da se formalni propusti u prijavljivanju imovine i prihoda koji se kreću u opsegu do hiljadu EUR mogu prijaviti posebnom dopunom ili izmjenom izvještaja.
“Dok će se razlike u prijavljenim i stečenim vrijednostima imovine i prihoda veće vrijednosti od hiljadu EUR smatrati učinjenom povredom Zakona, odnosno kao iskazivanje netačnih i nepotpunih podataka, na osnovu čega je odlučeno kao u dispozitivu odluke”, zaključuje se u odluci Agencije.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
