Podgorica, (MINA) – Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da, više od sedam decenija nakon osnivanja Savjeta Evrope (SE), ljudska prava, vladavina prava i demokratija nijesu stečeni jednom zauvijek, i da se mogu očuvati i unaprijediti samo zajedničkim angažmanom.
To je poručeno na obilježavanju 75 godina SE i 20 godina primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima u Crnoj Gori, koje je organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova, u saradnji sa Programskom kancelarijom SE i Pravnim fakultetom.
Šefica Programske kancelarije SE u Crnoj Gori, Lejla Dervišagić, podsjetila je da je 5. maja 1949. godine deset država u Londonu potpisalo sporazum kojim je osnovan SE kao prva posleratna evropska organizacija zasnovana na principima mira, pravde, međunarodne saradnje.
Kako je istakla, osnivanje SE je stvorilo nadu i vjeru u novu Evropu, u kojoj će se poštovati ljudska prava, vladavina prava i jačati demokratski principi.
Dervišagić je ukazala da SE sada ima 46 članica, koje su se obavezale da će poštovati norme propisane Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ali drugim pravno obavezujućim međunarodnim instrumentima.
Ona je kazala da je obilježavanje 75 godišnjice prilika da se sagleda pozitivan uticaj na svakodnevni život ljudi, ali i šta organizacija i njene države članice mogu uraditi još kako bi sačuvali zajedničke vrijednosti kao što su efikasno i nezvisno pravosuđe, slobode izražavanja, medija, udruživanja i okupljanja, efikasno funkcionisanje demokratskih institucija, borba protiv korupcije.
Prema riječima Dervišagić, ima puno razloga za zadovoljstvo, ali i puno izazova.
“Ruska agresija na Ukrajinu je pokazala kako, 73 godine nakon osnivanja SE, ljudska prava, vladavina prava i demokratija nijesu stečeni jednom zauvijek”, rekla je Dervišagić.
Ona je kazala da se, kada se tome dodaju novi izazovi kao što su vještačka inteligencija, planetarno zagađenje, klimatske promjene, shvata važnost organzacije kao što je SE i neophodnost neprestanog angažmana svih.
“Samo ujedinjeni u našim vrijednostima možemo očuvati i unaprijediti ljudska prava, vladavinu prava i demokratiju”, poručila je Dervišagić.
Zamjenik generalnog sekretara SE, Bjorn Berg, rekao je da, kako Crna Gora napreduje u pregovorima sa Evropskom unijom, reforma sudstva i primjena odluka Evropskog suda za ljudska prava postaju najznačajnije za ovaj proces.
“Nema sumnje da će građani nastaviti da imaju koristi od članstva u SE, kao što će Savjet nastaviti da ima koristi od crnogorskog aktivnog angažmana i ušečća u organizaciji”, rekao je Berg.
Ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović kazao je da je, stvarajući zajednički demokratski pravni okvir za države Evrope i njene građane sa preko 200 konvencija koje se tiču gotovo svakog aspekta života, SE od osnivanja do danas svjedočio mnogim promjenama na evropskom kontinentu.
“Neke od njih, posebno one nakon Drugog svjetskog rata, naš su kontinent postavile na globalni pijedastal vrijednosti koje su proklamovane u svim najznačajnijim dokumentima tog vremena, a to su demokratija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i sloboda”, naveo je Ibrahimović.
Kako je dodao, ključna uloga u oblikovanju i promovisanju tih vrijednosti, od početaka do danas, pripada upravo SE.
Ibrahimović je istakao da je SE nezaobilazan faktor u svim oblastima djelovanja koja tretiraju pitanja ljudskih prava i vladavine prava u državama članicama, ali i šire.
“Nažalost, poslednjih godina svjedočimo sve većem pritisku i pokušajima urušavanja demokratskih sistema koji su izgrađeni i utemeljeni na navedenim vrijednostima”, ukazao je Ibrahimović.
On je naveo da je agresija Rusije na Ukrajinu bila prekretnica u pristupu SE u zaštiti i odbrani vrijednosti.
“Nakon što je Rusija, zbog kršenja svih elementarnih prinicpa na kojima se temelji SE opravdano isključena iz članstva, na samitu u Rejkjaviku su usvojena i načela i opredjeljenja koja će usmjeravati djelovanje i odgovor organizacije na složene izazove današnjice”, rekao je Ibrahimović.
On je poručio da Crna Gora podržava i ostaje bezrezevrno posvećena vrijednostima proklamovanim u dokumentima SE, i da će ta organizacija u crnogorskim institucijama uvijek imati pouzdanog partnera.
Ibrahimović je kazao da ljudska prava predstavljaju jedna od tri ključna stuba na kojima je izgrađen SE, a da su njihovo izvorište i ishodište sadržani u jednim dokumentu- Evropskoj konvenciji o ljudskim pravim i osnovnim slobodama.
On je ukazao da danas svi moderni evropski ustavi, u manjoj ili većoj mjeri, garantuju ljudska prava koja su sadržana u Konvenciji, navodeći kao jedno od najprepoznatljivijih dostignuća Konvencije zabranu smrtne kazne u državama članicama.
Prema riječima Ibrahimovića, pored normativnog okvira za zaštitu temeljnih prava i osnovnih sloboda, od posebne je važnosti institucionalni mehanizam za zaštitu tih prava, odnosno Evropski sud za ljudska prava (ESLJP).
On je ukazao da se broj predstavki podnešenih ESLJP na godišnjem nivou mjeri stotinama hiljada, te da se toj istanci obraćaju i građani Crne Gore koji smatraju da su im pred nacionalnim sudovima povređena prava predviđena Konvencijom.
Ibrahimović je istakao da Crna Gora visoko uvažava autoritet Evropskog suda za ljudska prava.
Ibrahimović je poručio da je Vlada posvećena nastavku reformi u oblasti vladavini prava, jačanju nezavisnosti pravosuđa i zaštiti prava na pravično suđenje.
Kako je rekao, dosadašnji napori i nastojanje Crne Gore da se pravni sistem uskladi sa evropskim standardima potvrđeni su dobijanjem Izvještaja o ispunjenosti privremeniha mjerila za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, a u čemu je značajnu ulogiu imao i SE.
“Kao lider u procesu evroskih integracija očekujemo nastavak uspješne saradnje i u narednim fazama našeg evropskog puta i reformskim procesima”, poručio je Ibrahimović.
On je istakao da Vlada u SE vidi jednu od ključnih instanci za ispunjavanje svog vanjskopolitičkom priroriteta.
“Prilika da na djelu iskažemo opredijeljnost da poštujemo i njegujemo zajedničke vrijednosti biće predsjadavanje Komitetu ministara SE koje se očekuje od novembru 2026 do maja 2027. godine”, rekao je Ibrahimović.
Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spajić rekla je da je SE, osnovan u trenutku navjeće iscrpeljnosti Evrope ratnim zbivanjima, nastao iz želje da se izgradi bolja i prosperitetnija demokratska zajednica, i da je nastao kao odgovor sistemskom kršenju ljudskih prava.
“Njegov najači instrument, Konvencija o ljudskim pavima bila je i danas je glodestar zaštite najvećih prava koje svi baštinimo. Ona jeste i trajno opredjeljenje modernih demokratija i najvažniji izvor evropskog prava”, navela je Spajić.
Ona je kazala da Pravni fakultet SE i jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava daje značajno mjesto u svijim aktivnostima, budući da student izučavaju svih 67 presuda u slučaju Crne Gore.
Spajić je istakla da su neki od pokazatelja efikasnosti pravosuđa u državi već unaprijeđeni, a da je evropski integrativni cilj nikad bliži.
“Čini se važnom i svrsishodnom spoznaja svih nedostatnosti operacija pravnog sistema u Crnoj Gori kako bi naše članstvo u EU bilo izgledno”, rekla je SPajić.
Ona je kazala da je uvjerena je da će angažman Crne Gore na poziciji predsjedavajuće Komitetom ministara SE doprinijeti intenzivnoj afirmaciji evropskihi konvencijskih vrijednosti i, najvažnije, finalizaciji koraka u evropskoj agendi.
“Apelujemo na naše donosio odluka da, svjesni odgovornosti i momentuma, ne propuste šansu pred nama”, rekla je Spajić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
