Podgorica, (MINA) – Jedan od velikih problema crnogorskog zdravstvenog sistema je neadekvatna digitalizacija, rekao je ministar zdravlja Vojislav Šimun, dodajući da su pokrenuli proces nabavke adekvatnog softvera.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da na duge liste čekanja sa kojima se pacijenti suočavaju mogu uticati i nedovoljan broj ljekara, ali i loša organizacija.
Šimun je rekao da vjeruje da organizacione sposobnosti menadžmenta značajno mogu unaprijediti rad u svakoj zdravstvenoj ustanovi.
“Gdje liste čekanja moraju imati neki pristojan period koji ni na koji način ne smiju ugroziti pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu”, rekao je Šimun.
Navodeći da liste čekanja najviše pogađaju Klinički centar Crne Gore, Šimun je naglasio da ima velika očekivanja od novog menadžmenta.
“Ovdje je važno istaći da je veliki problem i neadekvatna digitalizacija zdravstvenog sistema. U 21. vijeku imamo nefunkcionalne servise koji, između ostalog, u velikoj mjeri mogu da riješe i ove izazove”, rekao je Šimun.
On je dodao da su u tom pravcu pokrenuli proces nabavke adekvatnog softvera, koji će moći da podrži potrebe zdravstvenog sistema, odnosno zaposlenih u njemu.
“Kao krajnji benefit dobićemo pacijente koji su zdravstvenu uslugu ostvarili brže”, rekao je Šimun.
Prema njegovim riječima, postoje oblasti u kojima nedostatak ljekara može usloviti i uslovljava duže čekanje na pojedine specijalističke preglede.
“Upravo smo krenuli u proces mapiranja kadrova, odnosno izrade plana za osnaživanje ljudskih resursa u zdravstvu za naredni desetogodišnji period”, rekao je Šimun.
On je objasnio da je cilj jasna analiza postojećeg stanja.
“Vidjećemo koje su to specijalističke grane koje su nam nedostatne, gdje je ljekarski kadar pred prirodnim procesom završetka svog radnog vijeka, odnosno penzijom, pa da se onda fokusiramo na dodjele specijalizacija i supspecijalizacija upravo za te oblasti i svakako u onim ustanovama koje imaju specifikum obavljanja određenih procedura”, rekao je Šimun.
On je kazao da je briga o težim bolesnicima, onkološkim i hitnim slučajevima, prioritet u zdravstvenim politikama.
“Pored jasnih procedura koje će morati da poštuju sve ustanove, a tiču se prioriteta kod zbrinjavanja onkoloških pacijenata na svim nivoima zdravstvene zaštite, zadatak Ministarstva zdravlja, tačnije Sektora za kontrolu kvaliteta biće kvartalni izvještaji i evaluacija usluga pruženih ovim pacijentima sa indikatorima kvaliteta”, rekao je Šimun.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je superiorina u odnosu na države regiona kada je u pitanju savremena terapija za tu grupu pacijenata.
“Napravili smo još jedan korak više kako bismo preduprijedili nestašice ljekova za onkološke pacijente tako što smo aplicirali za učešće u projektu Evropske komisije pod nazivom “Alijansa kritičnih ljekova”, prepoznajući trendove u vezi sa sve češćom pojavom nestašica na evropskom i svjetskom nivou”, rekao je Šimun.
Na pitanje o tome kako će riješiti problem nedostatka ljekara na sjeveru, Šimun je kazao da će planom specijalizacija i užih specijalizacija za narednih deset godina upravo biti ojačane zdravstvene ustanove na sjeveru.
“Bolji uslovi rada i stambena politika za zdravstvene radnike iz tih regiona već je dio pregovora Ministarstva sa stambenom zadrugom, ali i lokalnim samoupravama koje su spremne da participiraju prilikom izgradnje stambenih objekata kroz oslobađanje od dažbina na opštinskom nivou”, objasnio je Šimun.
On je naglasio da je dobra organizacija rada i menadžment sa vizijom jedan od načina kako mladi ljekari rado ostaju da rade u svom rodnom mjestu ili čak dolaze da rade u jednu takvu ustanovu.
Šimun je ukazao na takav primjer u bjelopoljskoj opštoj bolnici.
Odgovarajući na pitanje o platama ljekara, Šimun je kazao da su one konačno na nivou zadovoljavajućih.
“Plate ljekarima, o kojima se spekuliše u javnosti, počesto i na neprimjeren način, konačno su na nivou zadovoljavajućih u odnosu na dužinu školovanja, cjeloživotnog učenja i usavršavanja, a posebno odgovornosti i obaveza, ali i rizika koje nosi posao ljekara”, rekao je Šimun.
Prema njegovim riječima, najveći dio ljekara posao obavlja u skladu sa Hipokratovom zakletvom.
“Neću biti u potpunosti isključiv i reći da nema prostora za napredak u odnosu prema pacijentima i poslu uopšte, ali vjerujem da najveći dio kolega svoj posao obavlja onako kako nalažu načela Hipokratove zakletve”, kazao je Šimun.
On je istakao da nezadovoljstvo pacijenata mora biti putokaz kako da se unaprijedi pružanje usluga.
“Upravo su njihove pritužbe najznačajniji input za reagovanje donosilaca odluka i kreiranje politika”, rekao je Šimun.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
