Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ova godina bi trebalo da bude rekordna kada je riječ o bilansima i prometu crnogorskih kompanija, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović i dodao da se Crna Gora mora okrenuti razvojnim projektima jer ima ogroman potencijal.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da prema svim prognozama i parametrima, Crna Gora ove godine bilježi rast ekonomije 7,7 odsto.
“To je jedan fantastičan rast. Odgovorno tvrdim da će ovo biti jedna od najboljih godina što se tiče bilansa i prometa naših kompanija uopšte. Završava se godina i vrlo brzo će svi bilansi biti dostupni, pa ćemo da vidimo, ali mislim da ćemo svjedočiti rekordnoj godini što se tiče prometa u našim kompanijama“, poručio je Đurović.
U narednoj godini se, kako je najavio, takođe može očekivati rast ekonomije.
„Da li će biti ovoga stepena ne znam, nezahvalno je prognozirati, ali u svakom slučaju očekuje nas rast ekonomije. Ako se stabilizuje malo geopolitička i svjetska situacija i generalno kod nas da malo tenzije splasnu, vjerujem da Crna Gora ima nevjerovatan potencijal i da možemo i te kako da radimo razvojne projekte“, rekao je Đurović.
On je podsjetio da Vlada planira nastavak dionice auto-puta, a takođe se razmišlja i o jadransko-jonskoj cesti, novim energetskim kapacitetima i korišćenju solarne energije.
„Vlada je okrenuta tim razvojnim projektima, koji će, vjerujem, donijeti jedan novi ekonomski zamah u narednom periodu“, tvrdi Đurović.
On je, komentarišući prihode u turizmu koji za prvih devet mjeseci iznose 916 miliona EUR, ocijenio da je sezona bila više nego uspješna, posebno ako se prisjetimo pesimističkih prognoza i lažnih spinova koji su dolazili od pojedinih medija i pojedinaca o takozvanoj propasti sezone.
Đurović se zahvalio svim ugostiteljima i hotelijerama koji su iznijeli jednu fantastičnu sezonu.
„Mi u Ministarstvu i ja kao ministar moramo biti i te kako zadovoljni ovom sezonom, imajući u vidu okolnosti u kojima se realizovala, a posebno uzimajući u obzir agresiju Rusije na Ukrajinu, gdje smo izgubili dva značajna tržišta. Moram da pohvalim sve turističke djelatnike koji su uspjeli da nađu model kako da nadoknade ta tržišta nekim novim – pojačala se Zapadna Evropa, Skandinavija i Izrael, a i region je uvijek tu negdje“, naveo je Đurović.
On je dodao da u tih 916 miliona EUR prihoda od turizma nijesu uračunati oktobar, novembar i decembar, koje je karakterisalo lijepo vrijeme i velika posjećenost Crne Gore.
„Tako da je i postsezona bila uspješna i mislim da je svijetla budućnost pred crnogorskim turizmom“, poručio je Đurović.
Kada je riječ o ovogodišnjoj zimskoj turističkoj sezoni, Đurović je saopštio da je Crna Gora imala priliku da promoviše zimsku ponudu u susjednim zemljama i da su odziv i interesovanje bili veliki.
„Mi u ovom trenutku imamo za ljubitelje skijanja vrlo atraktivna skijališta, kao što su Kolašin 1600 i 1450, za koje vjerujem da će biti spremni za nastupajuću zimsku sezonu. Snijeg je, koliko imam informacije, već počeo da pada, tako da očekujemo da će i njega biti dovoljno, a kada se to spoji sa sjajnim i pripremljenim stazama, mislim da će svi posjetioci biti zadovoljni“, kazao je Đurović.
On je među zimskim centrima izdvojio Žabljak i njegove prirodne ljepote, kao i činjenicu da je Crna Gora, sada već tradicionalno, prepoznata po novogodišnjim praznicima.
„Gotovo da nema neke estradne zvijezde koja nije, da li na trgu ili u nekom od hotela u našoj državi, i ja sam siguran da ćemo tih dana svjedočiti brojnim turistima iz regiona i Evrope“, poručio je Đurović.
Na pitanje da li je predviđena veća podrška promociji turizma na sjeveru i u kojim segmentima, Đurović je odgovorio da su bili dosta limitirani prošlim budžetom, i to posebno Nacionalna tursitička organizacija (NTO), ali da je sada taj budžet povećan.
„Naša vidljivost mora biti veća na svim tržištima, a za to je potreban novac. Ali, ja uvijek kažem, to nije trošak, već ulaganje koje se višestruko vraća u našu privredu i ekonomiju“, rekao je Đurović i dodao da su značajna sredstva u ovoj godini bila obezbijeđena i za promociju manifestacionog turizma, a biće i u narednoj.
Takođe, radi se na tome da se Crna Gora vrati na mapu svjetskih koncerata.
„Već su budžetom planirana sredstva za koncert Erosa Ramazzottia, koji bi trebalo da se održi narednog septembra u Baru. Dok se dogovor ne potpiše ništa nije definisano, jer sve zavisi i od druge strane, ali u svakom slučaju jako smo raspoloženi da vratimo Crnu Goru na mapu svjetskih koncertnih dešavanja“, kazao je Đurović.
Kada je riječ o podršci privredi, koja je ove godine imala mogućnost da se prijavi na veliki broj poziva, Đurović je saopštio da su postojali neki programi koji nijesu imali adekvatne odzive, ali da su radili na tome da ta sredstva prebace tamo gdje ima više interesovanja.
Za narednu godinu će za podršku privredi biti izdvojeno više sredstava, pa Đurović poziva sve privrednike da se prijave, jer je to, kako je ocijenio, značajna pomoć za svaki segment – od malih, srednjih i velikih biznisa, kao i za žene preduzetnice i mlade.
Komentarišući aktuelnu energetsku i prehrambenu krizu i eventualnu mogućnost da u Crnoj Gori dođe do određenih nestašica, Đurović je saopštio da u ovom momentu ne vidi neku nadolazeću krizu koja bi značila prazne rafove, napominjući da je i kiša popravila stanje akumulacija, pa je i Elektroprivreda (EPCG) stabilna, što znači da neće biti dramatičnog povećanja cijena struje.
On je podsjetio da je Vlada, između ostalog, ograničila marže na određene životne namirnice i smanjila akcize na gorivo, tako da su građani Crne Gore u jednom trenutku plaćali najjeftinije gorivo u regionu, a vjerovatno i u Evropi.
„Ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora među malim brojem država koje nijesu podizale cijenu električne energije, što znači da se uradilo maksimalno što se moglo u datom momentu da se budžet građana sačuva“, naveo je Đurović.
Kada je riječ o poskupljenju hrane i trendovima koji se po tom pitanju očekuju u Crnoj Gori, Đurović je rekao da se nada da neće biti dramatičnih situacija što se tiče povećanja cijena.
„Možda će se u određenim procentima podići cijene, ali to zavisi od proizvođača, cijene sirovina i stanja na tržištu. To su neke okolnosti na koje ne možemo da utičemo, kao ni naši trgovci“, kazao je Đurović pohvalivši sve trgovce u Crnoj Gori, jer nijednog momenta državi nije falila gotovo nijedna namirnica.
On je podsjetio da je Ministarstvo sa trgovačkim lancima potpisalo memorandume kojima se garantuje kontinuitet u snabdijevanju namirnicama i da su trgovci „praktično za nula EUR“ dali sigurnost Crnoj Gori što se tiče robnih rezervi.
„Mi sada radimo na programu robnih rezervi. Ekonomski fakultet je završio studiju vezano za osnivanje agencije za robne rezerve, tako da se ide u tom pravcu da i taj segment pokrijemo i da Crna Gora ima određeni nivo robnih rezervi u narednom periodu“, objasnio je Đurović.
Komentarišući nepoštovanje Vladine odluke o ograničavanju cijena peleta, koje je rezultiralo time da inspekcije kazne čak četiri preduzeća iz te djelatnosti, Đurović je rekao da je u nekim momentima bio nezadovoljan odgovorom peletara, jer nijesu imali želju da ispoštuju dogovor.
„Zbog toga su i bile određene kazne, jer se moraju poštovati država i njene odluke. Pritom, ta cijena je definisana sa peletarima, znači nije resorno Ministarstvo poljoprivrede samo donijelo odluku, ali svako hoće da iskoristi određeni momenat da zaradi. Tako da nijesam 100 odsto zadovoljan sa tom saradnjom, ali najvažnije da je tržište zadovoljeno i da imamo dovoljno peleta“, dodao je Đurović.
On je, komentarišući značaj regionalne povezanosti, saopštio da potencijale vidi u svim segmentima, a najprije u dobrim susjedskim odnosima, koji su osnov svega.
Đurović smatra da su crnogorska privreda i njene institucije jako dobro povezane sa svim zemljama.
„Vjerujem da je ta saradnja bila, biće i ostaće, uvijek na jednom kvalitetnom nivou“, rekao je Đurović napominjući da se može sarađivati u sektoru energetike i snabdijevanja hranom.
Takođe, razmišlja se i o tome da i Srbija krene da gradi auto-put da crnogorske granice, kao i o rekonstrukciji željeznice, valorizaciji Luke Bar i povećanju kapaciteta aerodroma.
„Tako da dosta posla je pred nama, ali i dosta potencijala“, zaključio je Đurović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
