Podgorica, (MINA) – Etablirani mediji u Crnoj Gori postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima, pokazao je monitoring Instituta za medije (IMCG).
Iz IMCG saopštili su da je šestomjesečni monitoring četiri onlajn medija – Vijesti online, CdM, portal Radio Televizije Crne Gore i IN4s, pokazao da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema primjera uvreda, zapaljivog govora i govora mržnje.
Prema njihovim riječima, u desno orijentisanom portalu IN4s u naslovima i tekstovima može biti elemenata tog neprihvatljivog sadržaja.
“U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima”, pokazao je monitoring koji je uradio tim IMCG.
Iz IMCG su kazali da poseban izazov predstavljaju nalozi medija na društvenim mrežama na kojima se dodatno šire teške uvrede, psovke i govor mržnje.
Fokus analize je, kako su naveli, ograničen na šest slučajeva zabilježenih tokom prve polovine ove godine, u kojima su različiti društveni i politički akteri ili grupacije bili meta uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili rodnoj osnovi.
Iz IMCG rekli su da je u odabiru slučajevima za analizu akcenat stavljen i na rodni aspekt, odnosno rodno zasnovane uvrede i govor mržnje.
Kako su kazali, način izvještavanja analiziranih medija o šest slučajeva u kojima je prepoznat neki oblik spornog govora se razlikovao – od prenošenje izjave, objavljivanje reakcije i kritičkog osvrta uredništva, do neobjavljivanja izjave i reakcija i odsustva kritičkog osvrta uredništva.
Iz IMCG su rekli da je problem sa kojim se suočavaju etablirani mediji nedosljedna i puna primjena profesionalnih standarda.
U izvještavanju o spornom govoru, kako su naveli, često nedostaje objašnjenje šireg konteksta izrečenog, jasna i nedvosmislena urednička distanca i ograda od spornog govora.
“Bez objašnjenja konteksta i svih relevantnih činjenica o motivima, razlozima izgovorenog, mediji rizikuju da budu produžena ruka neprihvatljivog govora”, kaže se u saopštenju.
Iz IMCG rekli su da javnost mora biti informisana, i da mediji ne smiju prikrivati ono što je društveno relevantno niti marginalizovati određenu pojavu.
Analiza spornih slučajeva ukazala je da su u pet od šest slučajeva na meti uvreda bile žene i pripadnici manjinskih naroda.
“Na taj rastući trend uvredljivog i spornog govora prema tim društvenim grupama, mediji su uglavnom propustili da ukažu u izvještajima i analizama”, navodi se u saopštenju.
Iz IMCG su kazali da bi mediji trebalo da razmotre mogućnost preuzimanja odgovornosti za urednički sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama i internim pravilima propišu procedure za sprečavanje širenja uvredljivog govora i govora mržnje.
Takva praksa, kako su dodali, nije nepoznata u profesionalnim i etabliranim medijima u regionu i Evropi.
Istraživanje je urađeno u okviru projekta “Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“, koji sprovode Centar za demokratiju i ljudska prava, IMCG i UL info, u cilju podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog i govora mržnje i dezinformacija.
Projekat finansira Evropska unija, a kofinansiran je od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
