Njujork, (MINA-BUSINESS) – Dolar je na svjetskim tržištima ove sedmice pao prema korpi valuta, nakon što je američka scentralna banka povećala kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke, prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,9 odsto, na 98,19 bodova, skliznuvši s najviših vrijednosti u godinu i po, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skočio 1,6 odsto, na 119,15 jena (JPY), najvišu vrijednost u šest godina.
No, američka valuta oslabila je u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skočila 1,3 odsto na 1,1050 USD, odmakavši se od najniže vrijednosti od maja 2020. godine.
Nakon dvije sedmice rasta, dolar je oslabio, jer su odluke američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed), u cilju suzbijanja inflacije, bile u skladu s očekivanjima ulagača.
Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Fed-a povećali su u srijedu ključnu kamatnu stopu prvi puta od 2018. godine, 0,25 procentnih poena, a kako bi se suzbila inflacija, koja je dostigla najviše vrijednosti u 40 godina, procjenjuju da bi ta kamata na kraju godine mogla iznositi između 1,75 i dva odsto.
Predsjednik Fed-a, Jerome Powell, kazao je na konferenciji za medije da je ekonomija dovoljno snažna da izdrži povećanje kamata i održi sadašnji snažan trend rasta zapošljavanja i plata.
On je poručio da se očekuje da će inflacija ostati iznad Fed-ove planirane granice od dva odsto, sve do 2024. godine, i da će centralna banka agresivnije povećati kamate ako se situacija ne poboljša.
Zbog visoke inflacije, ali i posljedica rata u Ukrajini, Fed je smanjio procjene rasta ekonomije u ovoj godini s prethodnih četiri odsto na 2,8 odsto.
U fokusu ulagača bio je i rat u Ukrajini. Premda se žestoki napadi ruske vojske na ukrajinske gradove nastavljaju, na finansijskim tržištima ojačala je sklonost prema riziku, jer se ulagači nadaju pozitivnom ishodu pregovora između Rusije i Ukrajine.
Stoga je euro ojačao, dok su oslabile valute koje se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.
Jen je pod pritiskom i zbog toga što je japanska centralna banka, na sjednici u petak, odlučila da nastavi sa sprovođenjem krajnje popustljive monetarne politike.
Time je ostala jedina među centralnim bankama razvijenih ekonomija u svijetu, koje uglavnom privode kraju vanredne podsticaje uvedene radi podrške ekonomiji tokom pandemije.
Tako je u četvrtak britanska centralna banka, Bank of England, podigla ključnu kamatnu stopu, na trećoj sjednici zaredom, za 0,25 procentnih poena, na 0,75 odsto.
Zahvaljujući tome, britanska valuta je neznatno ojačala prema dolaru.
U fokusu investitora bila je i sjednica ruske centralne banke, na kojoj su u petak zadržane ključne kamatne stope na 20 odsto.
Na sjednici krajem februara, snažno ih je bila podigla s tadašnjih 9,5 odsto, kada je rublja oštro pala na rekordno niske vrijednosti, nakon što je Zapad nametnuo sankcije Rusiji zbog njenog napada na Ukrajinu.
Sa sjednice u petak banka je upozorila na višu inflaciju i pad privrede, no nije objavila prognoze inflacije za ovu godinu, rekavši tek da će se ona vratiti na planiranih četiri odsto u 2024. godini.
Ruska rublja se na tržištu u Moskvi nakon odluke centralne banke stabilizovala na oko 104 rublje za jedan USD i oko 114 rublji za jedan EUR, bilježeći blage promjene u poređenju s oštrim nedavnim oscilacijama.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
