Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Cijene dionica na svjetskim berzama ove sedmice su nadoknadile dio gubitaka od prethodne, a trgovalo se oprezno zbog rizika od jačanja inflacionih pritisaka i zaoštravanja monetarne politike.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 1,2 odsto na 34.746 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,8 odsto na 4.391 poen, a Nasdaq indeks 0,1 odsto na 14.579 bodova.
Rast indeksa najviše se zahvaljuje dogovoru između demokratskih i republikanskih predstavnika u američkom Kongresu o privremenom povećanju granice državnog zaduživanja, čime je za sada izbjegnut rizik da Vlada neće moći da plaća svoje finansijske obveze.
Granca je određena na 28,4 biliona USD, a dogovoreno je da će se do decembra povećati za 480 milijardi USD, prenosi Hina.
„Tržište je poraslo zahvaljujući blagom pomaku Vašingtona prema racionalnom rješenju koje omogućava vlastima da mogu plaćati svoje račune i ispisati neke čekove”, rekla je direktorica u firmi Bokeh Capital Partners, Kim Forrest.
No, na tržištima vlada oprez, što je, između ostalog, posljedica rasta cijena energenata zbog čega se, na primjer, cijene nafte kreću na najvišim vrijednostima u više godina.
Ulagači se plaše da će zbog toga dodatno porasti ionako visoka inflacija, što bi centralne banke u svijetu moglo natjerati na zaoštravanje monetarne politike.
Kako se inflacija kreće na visokim vrijednostima i kako se poboljšava situacija na tržištu rada, očekuje se da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), uskoro početi da smanjuje podsticaje privredi.
Fed je nedavno poručio da bi smanjenje mjesečnog iznosa za kupovinu obveznica moglo početi u novembru, a da bi ključne kamate mogle biti povećane već naredne godine, prije nego što se procjenjivalo.
U petak je objavljeno da je u septembru broj zaposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) porastao za 194 hiljade, znatno manje nego što se očekivalo i najmanje u posljednjih devet mjeseci.
Premda je oporavak tržišta rada usporen, to nije promijenilo mišljenje analitičara po pitanju smanjenja monetarnih podsticaja.
„Mislim da je Fed dao do znanja da mu ne treba fantastični izvještaj o zapošljavanju da bi u novembru najavio smanjenje iznosa za kupovinu obveznica. Mislim da će se Fed držati zacrtanog puta”, kazala je direktorica u firmi BK Asset Management, Kathy Lien.
Kretanja na tržištu novca pokazuju da bi prvo povećanje ključnih kamata Fed-a, za 0,25 procentnih poena, moglo uslijediti u novembru ili decembru naredne godine.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,9 odsto na 7.095 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,3 odsto na 15.206 poena, a pariski CAC 0,6 odsto na 6.559 bodova.
Na berzi u Tokiju, Nikkei indeks je potonuo 2,5 odsto na 28.048 bodova.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS